Traži

Papa: Čuvajte se "kradljivaca" koji potiču zlo i kradu budućnost mira

U podnevnom nagovoru prije molitve Kraljice neba danas, 26. travnja, u nedjelju Dobroga pastira, papa Lav XIV. je govorio o Kristu kao Dobrom pastiru koji poznaje svoje ovce i upozorava na one koji ulaze u prostor srca kako bi ukrali život i povrijedili dostojanstvo. To uključuje ideje, predrasude i način života obilježen konzumerizmom i sebičnošću. Kradljivac je onaj, rekao je, koji pljačka resurse Zemlje i vodi krvave ratove

Mnogo je kradljivaca, katkada očiglednih, katkada podmuklih, koji ulaze u prostor ljudskoga srca kako bi krali, ubijali i uništavali. Varajući nas kradu nam radost i slobodu, ranjavaju dostojanstvo, navode nas na pogrešne odluke, kradu nam budućnost krvavim ratovima i grabežljivim napadima na zemlju. S prozora radne sobe u Apostolskoj palači, nakon što je zaredio deset novih svećenika tijekom mise u bazilici svetoga Petra, papa Lav XIV. je danas, 26. travnja, u nedjelju Dobroga pastira, komentirao Evanđelje po Ivanu, u kojemu se Isus uspoređuje s pastirom, a potom s "vratima ovčinjaka" koja vode do punog života i spasenja.

Potpuna i trajna sreća

„Tko god u ovčinjak ne ulazi na vrata, nego negdje drugdje preskače, kradljivac je i razbojnik.“ Krist je, naprotiv, – rekao je Papa – s nama povezan prijateljstvom; poznaje nas, zove nas imenom i, poput pastira sa svojim ovcama, dolazi nas tražiti kada se izgubimo i previja nam rane kada smo bolesni.

Isus ne dolazi kao kradljivac ukrasti nam život i slobodu, nego voditi nas pravim putovima. Ne dolazi oteti ili zavesti našu savjest, nego obasjati ju svjetlom svoje mudrosti. Ne dolazi uskratiti nam zemaljske radosti, nego ih otvara punijoj i trajnijoj sreći. Tko se u njega uzda nema se čega bojati. On ne osiromašuje naš život, nego dolazi dati nam ga u izobilju.

Poticaj na budnost

Ali tko su ti kradljivci koji su pokušali ući u naš ograđeni prostor? Jesu li u tomu uspjeli ili smo ih uspjeli odbiti? – upitao je Papa upozoravajući vjernike na potrebu budnosti, jer onaj tko u njega ulazi može uvećati našu radost ili, poput kradljivca, može nam ju ukrasti.

Ti „kradljivci“ mogu imati brojna lica: to su oni koji, unatoč izgledu, guše našu slobodu ili ne poštuju naše dostojanstvo; to su uvjerenja i predrasude koje nam priječe imati smiren pogled na druge i na život; to su zablude koje nas mogu navesti na loše odluke; to su površni ili konzumeristički načini života koji u našoj nutrini ostavljaju prazninu i tjeraju nas da uvijek živimo izvan sebe.

Kradljivci budućnosti i mira

Papin je poticaj stoga da se uzdamo u Gospodina koji nam nudi život u izobilju. Međutim, budimo posebno oprezni prema onima koji čovječanstvu oduzimaju budućnost mira.

Nemojmo zaboraviti ni one "kradljivce" koji pljačkajući zemljina dobra, vodeći krvave ratove ili potičući zlo u bilo kojem obliku ne čine ništa drugo nego nam svima oduzimaju mogućnost budućnosti mira i spokoja.

(Vatican News - cs; aa)

 

26 travnja 2026, 14:19

Molitva „Kraljice neba“ (lat. Regina Coeli) jedna je od četiri marijanske antifone (preostale su Alma Redemptoris Mater, Ave Regina Coelorum i Salve Regina).

Papa Benedikt XIV. odredio je 1742. godine da se tijekom vazmenog vremena, točnije od Nedjelje uskrsnuća Gospodinova do Pedesetnice, moli „Kraljice neba“ i to stojeći kao znak pobjede nad smrću.

Moli se triput na dan, kao i molitva Anđeo Gospodnji: u zoru, o podne i navečer kako bi se dan posvetilo Bogu i Mariji.

Prema pobožnoj tradiciji, ova stara antifona potječe iz 6. ili 10. stoljeća, dok je njezino širenje zabilježeno u prvoj polovici 13. stoljeća kad je uključena u franjevački brevijar. Sastoji se od četiri kratka retka od kojih svaki završava zazivom Aleluja. Riječ je o molitvi koju vjernici upućuju Mariji, Kraljici neba, kako bi se s njom radovali zbog Kristova uskrsnuća.

Papa Franjo je za vrijeme molitve „Kraljice neba“ na Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja 2015. godine, savjetovao koji bi trebao biti stav našega srca dok molimo tu molitvu:

„…obraćamo se Mariji pozivajući ju da se raduje, jer je Onaj kojeg je nosila u svojoj utrobi uskrsnuo kao što je obećao, i uzdajemo se u njezin zagovor. Zapravo, naša radost je odraz Marijine radosti, jer je ona ta koja je vjerno čuvala i čuva događaje iz Isusova života. Molimo dakle tu molitvu ganutošću djece koja su sretna jer je njihova majka sretna“.

Zadnji Angelusi / Regina Caeli

Čitajte sve >