Traži

Papa Lav XIV.: Neka Duh Sveti dade da raste bratski svijet u kojemu vlada mir

U podnevnom je nagovoru prije molitve Kraljice neba Papa potaknuo da zazivamo Duha Svetoga koji otvara vrata vjeri, koji potiče Crkvu da prihvaća sve i bude gostoljubiva prema svima. On otvara srce svakog čovjeka kako bi bio sposoban svladati otpor, sebičnost, nepovjerenje i predrasude te nas tako učiniti sposobnima živjeti kao braća i sestre

Koja vrata otvara Duh? – pitanje je koje je papa Lav postavio danas, 24. svibnja, na svetkovinu Duhova, u nagovoru prije molitve Kraljice neba. Na toplom i sunčanom Trgu svetoga Petra Papa je, pred 30.000 okupljenih vjernika, potaknuo sve na razmatranje dara Duha Svetoga, obilno izlivenoga na prvu Crkvu i ponovno darovanoga njezinim članovima, kao svjetlo i snaga koja ih prati u svim životnim prilikama. Potaknuo je da ga zazivamo kako bi otvorio sva vrata koja su još uvijek zatvorena.

Moramo ponovno otkriti Boga kao Oca koji nas ljubi, graditi Crkvu u kojoj se svi osjećaju kao kod kuće i njegovati bratski svijet u kojemu vlada mir među svim narodima.

Papa Lav XIV. tijekom podnevnoga nagorora
Papa Lav XIV. tijekom podnevnoga nagorora   (@Vatican Media)

Susret s istinskom vjerom

Papa je istaknuo troja vrata koja valja otvoriti, podsjećajući na odlomak iz Djela apostolskih, u kojemu se opisuje kako je Duh došao poput silnoga vjetra koji je otvorio vrata potičući učenike da iziđu i naviještaju Radosnu vijest o uskrslome Kristu. Prva vrata koja valja otvoriti – rekao je papa Lav XIV. – vrata su samoga Boga, koji nam daje pravu vjeru, daje nam da razumijemo značenje Svetoga pisma, daje nam da ga upoznamo kao onoga tko nam je blizak i omogućuje nam da budemo dionici njegova života.

Duh Sveti nam pomaže steći osobno iskustvo Boga, susresti ga u Isusu, a ne samo u poštovanju nekog zakona, prepoznati ga u sebi i otkriti znakove njegove prisutnosti u svakodnevnom životu.

Crkva koja prima

Druga vrata – istaknuo je Papa – vrata su dvorane Posljednje večere, odnosno Crkve. Vjetar Duha odnosi strahove, strepnje pred izazovima svijeta, nesposobnost za dijalog s vremenima koja se mijenjaju, da bismo bili, kako je govorio papa Franjo, Crkva čija su vrata otvorena svima.

Duh otvara vrata Crkve kako bi prihvaćala i bila gostoljubiva prema svima, pa i prema onima koji su zatvorili svoja vrata Bogu, drugima, nadi, radosti života.

Mnoštvo okupljeno na Trgu svetoga Petra
Mnoštvo okupljeno na Trgu svetoga Petra   (@Vatican Media)

Jezik ljubavi

Posljednja vrata na koja je Papa upozorio jesu vrata srca koja valja otvoriti kako bi se među ljudima rodilo bratstvo.

Duh Sveti otvara vrata naših srca, pomažući nam svladati otpor, sebičnost, nepovjerenje i predrasude čineći nas sposobnima živjeti kao djeca Božja i međusobno kao braća i sestre. Tamo gdje je prisutan Duh Gospodnji, rađa se bratstvo među pojedincima, skupinama i narodima Zemlje, i svi govore jednim jezikom ljubavi, koji ujedinjuje i usklađuje različitosti.

(Vatican News - bc; aa)

24 svibnja 2026, 12:33

Molitva „Kraljice neba“ (lat. Regina Coeli) jedna je od četiri marijanske antifone (preostale su Alma Redemptoris Mater, Ave Regina Coelorum i Salve Regina).

Papa Benedikt XIV. odredio je 1742. godine da se tijekom vazmenog vremena, točnije od Nedjelje uskrsnuća Gospodinova do Pedesetnice, moli „Kraljice neba“ i to stojeći kao znak pobjede nad smrću.

Moli se triput na dan, kao i molitva Anđeo Gospodnji: u zoru, o podne i navečer kako bi se dan posvetilo Bogu i Mariji.

Prema pobožnoj tradiciji, ova stara antifona potječe iz 6. ili 10. stoljeća, dok je njezino širenje zabilježeno u prvoj polovici 13. stoljeća kad je uključena u franjevački brevijar. Sastoji se od četiri kratka retka od kojih svaki završava zazivom Aleluja. Riječ je o molitvi koju vjernici upućuju Mariji, Kraljici neba, kako bi se s njom radovali zbog Kristova uskrsnuća.

Papa Franjo je za vrijeme molitve „Kraljice neba“ na Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja 2015. godine, savjetovao koji bi trebao biti stav našega srca dok molimo tu molitvu:

„…obraćamo se Mariji pozivajući ju da se raduje, jer je Onaj kojeg je nosila u svojoj utrobi uskrsnuo kao što je obećao, i uzdajemo se u njezin zagovor. Zapravo, naša radost je odraz Marijine radosti, jer je ona ta koja je vjerno čuvala i čuva događaje iz Isusova života. Molimo dakle tu molitvu ganutošću djece koja su sretna jer je njihova majka sretna“.

Zadnji Angelusi / Regina Caeli

Čitajte sve >