Traži

Papa: Vjera se rađa iz susreta; nedjeljna euharistija prijeko potrebna za kršćanski život

Prije molitve Kraljice neba papa Lav XIV. je potaknuo da njegujemo i podupiremo duhovnost, čak i usred teškoća, te da ne odustajemo od mise, izvora kršćanskoga života i poslanja, koja vjernike čini svjedocima ljubavi i nositeljima mira u svijetu

Poticaj na obnovu vjere počevši od osobnog susreta s uskrslim Kristom, koji se živi u zajednici i hrani euharistijom. To je srž nagovora pape Lava XIV. prije molitve Kraljice neba koju je predvodio pred mnoštvom okupljenim na Trgu svetog Petra danas, 12. travnja, na drugu vazmenu nedjelju posvećenu Božjem milosrđu.

Prepoznati Uskrsloga

Podsjećajući na Ivanovo evanđelje o ukazanju uskrsloga Isusa apostolu Tomi, Papa je, obraćajući se mnoštvu od oko 18.000 vjernika okupljenih na trgu, te onima koji su ga pratili putem medija, istaknuo kako je učenik susreo Gospodina osam dana nakon uskrsnuća, i to dok je zajednica bila sabrana. To postaje pouka za svakog vjernika: upravo u zajednici i u znakovima njegove žrtve možemo prepoznati Uskrsloga.

I upravo tamo Toma susreće Učitelja, koji ga poziva da pogleda tragove čavala, da stavi ruku u ranu na boku i da vjeruje.

Prizor je to koji nas potiče na razmišljanje o susretu s uskrslim Isusom. Gdje ga možemo pronaći? Kako ga prepoznati i vjerovati u njega? U tom smislu, odlomak iz Ivanova Evanđelja daje nam precizne naznake:
Toma susreće Isusa osmoga dana, u okupljenoj zajednici, i prepoznaje ga u znakovima njegove žrtve.

Jačati i podupirati vjeru

Iz tog iskustva proizlazi njegova ispovijest vjere, "najveća u cijelom četvrtom evanđelju", iako vjera nije uvijek laka. Nije bila za Tomu, a nije ni za nas – napomenuo je papa Lav XIV. ističući kako vjeru treba neprestano jačati i podupirati. U tom kontekstu Sveti je Otac ponovno istaknuo središnju važnost nedjelje. "Osmi dan" postaje, naime, povlašteno vrijeme za susret s Kristom u slavlju euharistije koja je prijeko potrebna za kršćanski život.

U njoj slušamo Isusove riječi, molimo, ispovijedamo svoju vjeru, dijelimo Božje darove u ljubavi, prinosimo vlastiti život u zajedništvu s Kristovom žrtvom, hranimo se njegovim Tijelom i Krvlju, kako bismo potom i sami bili svjedoci njegova uskrsnuća, kako to pokazuje izraz "misa", što znači "slanje", "poslanje".

Vjernici na Trgu svetoga Petra
Vjernici na Trgu svetoga Petra   (@Vatican Media)

Stopama afričkih mučenika iz Abitene

Papa se zatim osvrnuo na svoje nadolazeće apostolsko putovanje u Afriku, na koje kreće sutra ujutro, i posebno na predivno svjedočanstvo koje su u Crkvi u Africi iz prvih stoljeća, dali mučenici iz Abitene, koji su, kada im je ponuđena prilika da spase svoje živote pod uvjetom da se odreknu slavljenja euharistije, odgovorili da ne mogu živjeti bez slavljenja dana Gospodnjeg.

Tu se jača i raste naša vjera. Tu se naši napori, ma koliko bili ograničeni, Božjom milošću sjedinjuju kao djela udova jednog tijela - Tijela Kristova - u ostvarenju jednoga velikog plana spasenja koji obuhvaća cijeli ljudski rod.

Ruke sposobne za patnju i nježnost

Po euharistiji i ruke vjernika postaju "ruke Uskrsloga", postaju svjedoci njegove prisutnosti, njegova milosrđa, njegova mira, u znakovima rada, žrtve, bolesti, patnje i prolaska vremena, kao i u nježnosti milovanja, zagrljaja, geste ljubavi.

Svjedočiti ljubav i donositi pomirenje

Na kraju, Papa je potaknuo da, u svijetu kojemu je tako silno potreban mir, budemo ustrajni i vjerni našem euharistijskom susretu s Uskrslim, kako bismo iz toga ponovno kretali kao svjedoci ljubavi i nositelji pomirenja. Neka nam u tomu pomogne Djevica Marija, blažena jer je bila prva koja je povjerovala, a nije vidjela – rekao je na kraju Papa.

Pogled na Trg svetoga Petra
Pogled na Trg svetoga Petra   (@Vatican Media)

(Vatican News - ll; aa)

12 travnja 2026, 14:49

Molitva „Kraljice neba“ (lat. Regina Coeli) jedna je od četiri marijanske antifone (preostale su Alma Redemptoris Mater, Ave Regina Coelorum i Salve Regina).

Papa Benedikt XIV. odredio je 1742. godine da se tijekom vazmenog vremena, točnije od Nedjelje uskrsnuća Gospodinova do Pedesetnice, moli „Kraljice neba“ i to stojeći kao znak pobjede nad smrću.

Moli se triput na dan, kao i molitva Anđeo Gospodnji: u zoru, o podne i navečer kako bi se dan posvetilo Bogu i Mariji.

Prema pobožnoj tradiciji, ova stara antifona potječe iz 6. ili 10. stoljeća, dok je njezino širenje zabilježeno u prvoj polovici 13. stoljeća kad je uključena u franjevački brevijar. Sastoji se od četiri kratka retka od kojih svaki završava zazivom Aleluja. Riječ je o molitvi koju vjernici upućuju Mariji, Kraljici neba, kako bi se s njom radovali zbog Kristova uskrsnuća.

Papa Franjo je za vrijeme molitve „Kraljice neba“ na Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja 2015. godine, savjetovao koji bi trebao biti stav našega srca dok molimo tu molitvu:

„…obraćamo se Mariji pozivajući ju da se raduje, jer je Onaj kojeg je nosila u svojoj utrobi uskrsnuo kao što je obećao, i uzdajemo se u njezin zagovor. Zapravo, naša radost je odraz Marijine radosti, jer je ona ta koja je vjerno čuvala i čuva događaje iz Isusova života. Molimo dakle tu molitvu ganutošću djece koja su sretna jer je njihova majka sretna“.

Zadnji Angelusi / Regina Caeli

Čitajte sve >