Traži

Papa: Vjera nije slijepi čin, pomaže nam vidjeti rane svijeta

Komentirajući evanđeoski događaj o ozdravljenju čovjeka slijepog od rođenja, papa Lav XIV. je potaknuo vjernike da kršćanstvo žive otvorenih očiju, kako bi gledali iz Isusove perspektive i bili sposobni vidjeti patnje drugih: Bog se utjelovio u Isusu kako bi blato naše ljudskosti, pomiješano s dahom njegove milosti, moglo primiti novo svjetlo

Suočeni s brojnim pitanjima ljudskoga srca i s dramatičnim situacijama nepravde, nasilja i patnje, koji obilježavaju naše vrijeme, potrebna je budna, pažljiva i proročka vjera koja otvara oči za tmine ovoga svijeta i donosi u njega svjetlo evanđelja kroz zauzimanje za mir, pravednost i solidarnost.

Vjera znači gledati iz Isusove perspektive

U podnevnom je nagovoru danas, 15. ožujka, u četvrtu korizmenu nedjelju koja nas potiče na radost zbog približavanja Uskrsa, papa Lav XIV. dao dvostruko tumačenje događaja o ozdravljenju čovjeka slijepa od rođenja, o kojemu govori sveti Ivan. Pritom je potaknuo da druge gledamo kao što je činio Isus i da primjenjujemo evanđelje u praksi. S jedne strane odlomak iz Evanđelja otkriva otajstvo spasenja - „dok je čovječanstvo hodalo u tmini (usp. Iz 9,1), Bog je poslao svoga Sina kao svjetlo svijeta, da otvori oči slijepima i u naš život unese svjetlo“ - s druge strane potiče nas da shvatimo da smo ozdravljeni Kristovom ljubavlju i da živimo kršćanstvo 'otvorenih očiju'. Jer vjera nije neka vrsta 'skoka u tamu', kako se stoljećima mislilo – objasnio je Papa – nije riječ o odricanju od razmišljanja ili slijepom vjerovanju.

Vjera nije slijepi čin, odricanje od razuma, povlačenje u neku vjersku sigurnost koja odvraća naš pogled od svijeta. Upravo suprotno, vjera nam pomaže gledati "iz Isusove perspektive, njegovim očima: ona je dioništvo u njegovu načinu gledanja" i stoga od nas traži da "otvorimo oči", kao što je On činio, posebno za patnju drugih i za rane svijeta.

Sami ne možemo vidjeti otajstvo života

Papa je, gledajući Trg svetoga Petra s prozora svoje radne sobe u Apostolskoj palači, u prisutnosti 20.000 vjernika i hodočasnika, u kratkoj nedjeljnoj katehezi podsjetio na povijest spasenja: na navještaj prorokā da će Mesija otvoriti oči slijepima; na Isusa koji potvrđuje svoje poslanje pokazujući da 'slijepi progledaju' i predstavlja se kao "svjetlo svijeta".

Svi smo "slijepi od rođenja", jer sami ne možemo vidjeti dubinu otajstva života. Zato se Bog utjelovio u Isusu, kako bi blato naše ljudskosti, pomiješano s dahom njegove milosti, moglo primiti novo svjetlo, koje nam omogućuje napokon istinski vidjeti sebe, druge i Boga.

Otvoriti oči srca i svjedočiti Krista

Napomenuvši kako nam Evanđelje kaže da se u dodiru s Kristom otvaraju oči, Papa je na kraju potaknuo da zamolimo Djevicu Mariju da nas prati svojim zagovorom kako bi svjetlo Kristovo otvorilo oči naših srca i kako bismo ga mogli jednostavno i hrabro svjedočiti.

(Vatican News - tc; aa)

15 ožujka 2026, 14:33

Anđeo Gospodnji je molitva koja se moli triput dnevno u znak sjećanja na vječno otajstvo utjelovljenja: u 6 sati ujutro, u podne i navečer oko 18 sati, kad se oglasi zvono za Angelus. Ime Anđeo Gospodnji (Angelus) dolazi od latinske riječi za anđela, a molitva se sastoji od tri jednostavna teksta koja se usredotočuju na to kako je Isus Krist uzeo našu ljudsku narav po otajstvu utjelovljenja.

Papa predmoli Anđeo Gospodnji na Trgu svetoga Petra svake nedjelje i na svetkovine u podne. Prije same molitve Angelusa Sveti Otac kratko promišlja o evanđelju toga dana. Nakon toga pozdravlja hodočasnike.

Od Uskrsa do Pedesetnice (Duhova) umjesto molitve Anđeo Gospodnji moli se Kraljice neba (Regina Coeli): to je molitva koja podsjeća na uskrsnuće Isusa Krista, a na kraju se triput moli Slava Ocu.

Zadnji Angelusi / Regina Caeli

Čitajte sve >