Zatvorena Sveta vrata na Lateranskoj bazilici. Kard. Reina: Blizina, naslijeđe Jubileja
Danas, dok zatvaramo Sveta vrata, uzdižemo Ocu hvalospjev zahvalnosti za sve znakove njegove ljubavi prema nama, dok u srcu čuvamo spoznaju i nadu da njegov zagrljaj milosrđa i mira ostaje otvoren svim narodima. Bila je to molitva kardinala nadsvećenika Baldassarea Reine, koja je odjeknula atrijem bazilike svetoga Ivana Lateranskog. Naime, danas je, 27. prosinca, kardinal predvodio obred zatvaranja Svetih vrata u toj bazilici, „majci svih crkvi“.
Donijeti Gospodina na ulice Rima
Bilo je to 29. prosinca 2024. kada otvorena ta Sveta vrata. Tada je bio blagdan Svete Obitelji; danas je blagdan svetoga Ivana apostola evanđelista, učenika koji je postao Isusov najdraži prijatelj – istaknuo je kardinal tijekom mise koja je uslijedila. Ivan je hodao s Isusom, slušao je njegov glas, i onaj bez riječi, glas njegova srca, stavljajući uho na njegove grudi – napomenuo je. Stoga su, slijedeći njegov primjer, vjernici pozvani biti služitelji Božjega milosrđa, dopuštajući Gospodinu da pronađe svoje ispunjenje u gradu u kojemu su mnogi izgubili nadu.
Težina odsutnosti
Ne može se – upozorio je kardinal – ispovijedati kršćanska vjera i ne brinuti se o onima koji zbog tereta koje moraju nositi, boli koju trpe, zbog nepravdi koje podnose, nisu u stanju osjetiti ništa drugo osim odsutnosti. Tu odsutnost kardinal Reina je opisao u svim njezinim dramatičnim aspektima, odnosno kao nedostatak solidarnosti u razlikama između periferije i centra; pažnje prema gospodarskim i egzistencijalnim teškoćama; bratstva u kojemu se pomirimo, čak i u prezbiteriju, s time da budemo sami ili da budemo ostavljeni sami. Osim toga, odsutnost u kojoj su obitelji raspršene, veze slabe, generacije se suprotstavljaju jedna drugoj, ovisnosti postaju lanci; nedostatak pravednosti koja ne odgovara na uzvišeni poziv politike da ukloni prepreke kako bi svatko mogao imati jednake prilike da se ostvari, da oblikuje svoje snove, potkrijepi svoje dostojanstvo, radom i pravednom plaćom, da ima dom, bude zaštićen i zbrinut u svojoj krhkosti.
Pobijediti inerciju kako bi se grad promijenio
Srca mnogih ljudi – primijetio je kardinal – opterećena su nedostatkom viđenja i misli u vremenu u kojemu je zanos oslabljen, sudovi su postali sažeti, informacije su izgubile vezu s potragom za istinom, a kultura nema više vjerodostojne učitelje. Ne zaboravljajući odsutnost mira u svijetu u kojemu prevladava logika najjačih“. Sav taj nedostatak proroštva „čini Boga nijemim“ – rekao je kardinal Reina, generalni vikar Rimske biskupije, te potaknuo vjernike da se suprotstave svakoj inerciji, kako bismo – kako je rekao – mogli susresti Gospodina i preobraziti naš grad u svim njegovim društvenim i egzistencijalnim prostorima.
Prepoznati svakoga kao brata i sestru
To je nada – dodao je kardinal – koja je potaknula bezbrojne hodočasnike koji su na našim ulicama ostavili svoje tragove, opterećeni teretom koji im je pritiskao srce, i koji su na Svetim vratima ostavili svoj dodir, tražeći Boga i njegovo milosrđe. To je pouka koju Jubilej ostavlja svakom vjerniku: „Rašireni sakrament blizine Boga iznenađenja.“ Jer, iako su Sveta vrata sada zatvorena, Uskrsli prolazi kroz njih i nikada se ne umara kucati, kako bi ponudio i našao milosrđe. Osim toga – podsjetio je kardinal – na kraju vremena bit ćemo suđeni po ljubavi, po tomu koliko prepoznajemo sve ljude kao braću, uključujući i one koje smatramo neprijateljima.
Neka Crkva u Rimu bude laboratorij sinodalnosti
U "novom dobu" koje sada započinje za Rimsku biskupiju, kardinal, dakle, potiče vjernike da sjedine molitve i snage kako bi bili mjesto koje otkriva Gospodinovu prisutnost, koje svjedoči njegovu blizinu postajući bližnji jedni drugima, ne zaboravljajući nikoga. Samo na taj način – istaknuo je citirajući papu Lava XIV. i njegov govor održan 19. rujna Rimskoj biskupiji – Crkva može postati "laboratorij sinodalnosti sposoban ostvariti evanđelje.
Neka plamen nade ostane upaljen
Molitva za sve svetiju i plodniju Crkvu uzdigla se i tijekom molitve vjernika. U Jubilarnoj godini molimo također da "plamen nade" koji je ponovno zapaljen u srcima vjernika nastavi gorjeti u zajednicama, podupirati nesigurne i neodlučne korake, tješiti one koji su u kušnji i svakoga učiniti radosnim svjedokom evanđelja". Na kraju je izrečena posebna nakana, moleći Gospodina da rastjera tamu zla koja još uvijek obavija svijet i usmjeri korake narodā putem mira.
Sveta vrata
U povijesti jubileja, Sveta vrata Lateranske bazilike – smještena na desnoj strani trijema – bila su prva otvorena vrata, i to tijekom Svete godine 1423. Bilo je to vrijeme pape Martina V., koji je sahranjen pred glavnim oltarom, kada je prolazak kroz Sveta vrata prepoznat kao ono što je od tada postalo poseban znak jubilejskoga hodočašća: prolazak kroz istinski prag, koji je Krist, kako bi se primio dar njegove milosti. Sadašnja je Sveta vrata napravio kipar Floriano Bodini u prigodi Jubileja 2000. godine. Djelo prikazuje Gospu s djetetom, raspetoga Krista i grb svetog Ivana Pavla II. Majka štiti Dijete koje pruža ruke prema Križu, potvrđujući svoje vječno božanstvo kroz žrtvu.
Ostali obredi zatvaranja
Sveta vrata bazilike svetoga Ivana Lateranskoga bila su druga zatvorena na papinskim bazilikama. Poslijepodne 25. prosinca, na svetkovinu Rođenja Gospodinova, zatvorena su vrata bazilike svete Marije Velike, a obred je predvodio kardinal nadprezbiter Rolandas Makrickas. Sutra, u nedjelju, 28. prosinca, na blagdan Svete obitelji, bit će zatvorena Sveta vrata na bazilici svetoga Pavla izvan zidina. Slavlje će predvoditi kardinal nadprezbiter James Michael Harvey. I na kraju, 6. siječnja, na svetkovinu Bogojavljenja, papa Lav XIV. zatvorit će Sveta vrata bazilike svetoga Petra.
(Vatican News - ip; aa)
