Papa u Pompejima: Neka Bog umiri bratoubilačku mržnju i prosvijetli vođe naroda
Prije točno godinu dana, kada mi je povjerena služba Petrova nasljednika, bio je upravo dan molitve Gospi. Taj prekrasan dan Molitve Gospi od svete Krunice iz Pompeja. Stoga sam morao doći ovamo, kako bih svoju službu stavio pod zaštitu Presvete Djevice.
S trga Bartolo Longo, misli pape Lava XIV. na trenutak su se vratile dvanaest mjeseci unatrag, na Trg svetoga Petra, gdje ga je 8. svibnja, nakon što su ga 133 kardinala izabrala za papu, zagrlio trg pun vjernika. Godinu dana poslije, slušajući ga tijekom mise koju je predvodio ispred svetišta Blažene Djevice Marije od svete Krunice, na dan njegova pastoralnog posjeta Pompejima i Napulju, pljeskom su ga dočekali vjernici i hodočasnici koji su došli iz raznih dijelova Italije kako bi proslavili njegovu prvu godinu pontifikata i pomolili se Gospi.
Zauzimati se za mir
U pastoralnom posjetu gradu podno Vezuva, koji se podudara s datumom njegova izbora za papu i datumom Molitve Gospi od Pompeja, a ove godine i sa 150. obljetnicom polaganja kamena temeljca za to marijansko svetište, Papa je kazao da je došao u Pompeje također kako bi slijedio stope Lava XIII., koji je nadahnuo izbor njegova imena, a među ostalim zaslugama ima i onu da je razvio opsežno učenje o svetoj krunici. I ponovio je poticaj koji je prošle godine uputio iz središnje lože vatikanske bazilike da se moli Marijin zagovor za mir u svijetu.
Ratovi koji se još uvijek vode u brojnim dijelovima svijeta zahtijevaju obnovljeno zauzimanje, ne samo gospodarsko i političko, nego također duhovno i vjersko. Mir se rađa u srcu.
Nemojmo se pomiriti s vijestima o smrti
Papa je svoje riječi potkrijepio podsjećajući na inicijativu Ivana Pavla II. u Asizu, gdje su vođe glavnih religija molili za mir, te na svoje poticaje i poticaje svojega prethodnika pape Franje upućene vjernicima u cijelom svijetu da mole za tu svrhu.
Ne smijemo se pomiriti sa slikama smrti koje nam vijesti svakodnevno donose. Iz ovoga svetišta, čije je pročelje San Bartolo Longo zamislio kao spomenik miru, danas s vjerom uzdižemo svoju molitvu.
Njegova molitva, kojom traži zagovor Gospe od Krunice, uzdiže se kako bi dirnula srca, kako bi se umirila mržnja i bratoubilačka neprijateljstva te prosvijetlili oni koji imaju posebne odgovornosti upravljanja.
Nijedna zemaljska sila neće spasiti svijet, nego samo božanska snaga ljubavi. Ta božanska snaga ljubavi koju nam je Isus, Gospodin, objavio i dao. Vjerujmo u njega, uzdajmo se u njega, nasljedujmo ga!
Božja nježnost prema čovječanstvu
Papa se u homiliji usredotočio na otajstvo utjelovljenja, na svjetlo koje zrači iz Marijina krila, koje je dalo pun smisao povijesti i svijetu. Zbog toga je pozdrav anđela Gabrijela upućen Djevici, "Zdravo, milosti puna", poticaj na radost.
Zdravo Marijo je poticaj na radost: govori Mariji, a u njoj i svima nama, da je na ruševine naše ljudskosti, iskušane grijehom te stoga uvijek sklone nasilju, ugnjetavanju i ratovima, došla Božja nježnost, nježnost milosrđa, koje u Isusu poprima ljudsko lice.
Marija tako postaje Majka milosrđa, a budući da je učenica Riječi i oruđe njezina utjelovljenja, ona je puna milosti. Sve je u njoj milost. U njezinom „Evo me“ rađa se Isus, ali i Crkva, te ona tako postaje Majka Božja – Theotòkos – i Majka Crkve.
Odjek pozdrava anđela Gabrijela
U svojem razmišljanju pred slikom Gospe od Krunice Papa se osvrnuo i na značenje molitve, koja – kako je rekao – ima korijene u povijesti spasenja, u anđelovom pozdravu Gospi.
"Zdravo Marijo!" Ponavljanje je te molitve u Krunici poput jeke Gabrijelova pozdrava, jeke koja prolazi kroz stoljeća i upravlja vjernikov pogled prema Isusu, viđenom očima i srcem Majke. Isusu, u klanjanju, razmatranju i usvajanju u svakomu od otajstava, kako bismo sa svetim Pavlom mogli reći: "Ne živim više ja, nego Krist živi u meni".
Čin ljubavi koji vodi Isusu
U zrncima krunice, molitva Zdravo Marijo, smještena između molitve Oče naš i Slava Ocu, više puta ponavljana, čin je ljubavi – napomenuo je Papa. Nije li upravo obilježje ljubavi da se bez umora ponavlja: “Volim te”? – upitao je te dodao – Ona vodi Isusu i vodi do euharistije, u kojoj se, kako je govorio Bartolo Longo nazivajući je „živom krunicom“, nalaze sva otajstva... u živom i djelatnom obliku.
Krunica ima marijansko lice, ali kristološko i euharistijsko srce. Ako Liturgija časova određuje vrijeme hvale Crkve, krunica određuje ritam našega života, uvijek ga vraćajući Isusu i euharistiji. Generacije vjernika oblikovala je i štitila ova molitva, jednostavna i pučka, a istodobno sposobna dosegnuti mistične visine i biti riznica najvažnije kršćanske teologije.
Krunica, izvor ljubavi
Molitva krunice je, dakle, način da se dođe do Krista preko Marije i sažetak je Evanđelja – istaknuo je Papa. Uz meditacije, poput onih koje je sveti Bartolo Longo nudio hodočasnicima kako njihova molitva ne bi bila mehaničko izgovaranje, ona ima biblijski, kristološki i kontemplativni duh. Tako postaje i izvor ljubavi. Ljubavi prema Bogu i prema bližnjemu – dodao je Papa podsjećajući da je Longo bio apostol krunice i, istodobno, apostol ljubavi. U Pompejima je primao siročad i djecu zatvorenika, pokazujući preobražavajuću snagu ljubavi, a i danas se u djelima Svetišta pruža pomoć najmanjima i najslabijima – napomenuo je Papa.
(Vatican News - tc; aa)
