Papa: Obraćenje za zdravlje svega stvorenoga; potrebno nam je gospodarstvo s osjećajem za granicu
U Acerri, „zemlji požara“, gdje je ljepota prirode otrovana kriminalom ilegalnoga odlaganja otpada i ravnodušnošću, papa Lav XIV. je danas, 23. svibnja, istaknuo put prema istinskoj promjeni gospodarskoga, građanskoga, pa čak i vjerskoga mentaliteta kako bi se izgradilo dobro koje će izliječiti tu zemlju i cijeli planet. Na velikom trgu Calipari u Acerri, gdje je papa Franjo želio u svibnju 2020. proslaviti petu godišnjicu enciklike Laudato si' o brizi za naš zajednički dom, njegov je nasljednik potaknuo na obraćenje na gospodarstvo koje je manje individualističko, na manje konzumeristički sustav, i to s pojedincima i poduzećima koji njeguju osjećaj za granice, a ne osjećaj neodgovornoga kršenja.
Acerra, doček na trgu Calipari
Učinio je to tijekom susreta s gradonačelnicima i vjernicima općina na području nazvanom "zemlja požara", u prigodi tog drugog pastoralnog posjeta Kampaniji, nakon Pompeja i Napulja 8. svibnja, toj regiji – kako je rekao – čiju ljepotu nikakva nepravda ne može izbrisati. Izraz „zemlja požara“ – napomenuo je – ne odražava dobro koje tamo postoji i ustraje, ali je potaknuo raširenu svijest o težini korupcije i ravnodušnosti koja je ustupila mjesto kriminalu.
Potaknuti odgovornost za ugroženi život
Uoči predstavljanja svoje prve enciklike, Magnifica humanitas, o zaštiti ljudske osobe u doba umjetne inteligencije, papa Lav XIV. je napomenuo da se vratio u Kampaniju kako bi potvrdio i potaknuo buđenje dostojanstva i odgovornosti koji pošteni ljudi osjećaju kada se život rađa i odmah mu prijeti smrt. To buđenje dolazi od Boga Stvoritelja koji u svakom muškarcu i svakoj ženi traži suradnike za svoje planove života. Osim toga, na jedanaestu obljetnicu enciklike Laudato si', zahvalio je svima, u lokalnoj Crkvi, koji su prihvatili poruku enciklike.
Opće dobro dolazi ispred interesa nekolicine
Obraćajući se građanima Acerre i okolnih općina, Papa je istaknuo da pravednost postoji i da će prevladati, ali se mora odbaciti "komotnost" rezignacije i kompromisa. Jer fatalizam, jadanje i prebacivanje krivnje na druge plodno su tlo za bezakonje – istaknuo je te dodao:
Zato bih svima vama želio reći: preuzmimo svatko svoju odgovornost, izaberimo pravednost, služimo životu! Opće dobro dolazi ispred interesa malobrojnih, ispred zasebnih interesa, bili oni mali ili veliki.
Laudato si': 'Ne' tehnološkom razvoju usmjerenom na profit nekolicine
Papa Lav XIV. stoga, zemlji koja je – kako je rekao – sahranila toliko svoje djece, svjedočila patnji djece i nevinih, predložio novi pakt, utemeljen na kontemplativnom pogledu na koji je enciklika Laudato si' potaknula sva ljudska bića. Riječ je o ekološkoj kulturi koja, napisao je papa Franjo, odgovara na degradaciju okoliša i na zagađenje drugačijom perspektivom, o mišljenju, politici, obrazovnom programu, stilu života i duhovnosti koji stvaraju otpor pred napretkom tehnokratske paradigme.
Promjena gospodarskoga, građanskoga i vjerskoga mentaliteta
Pokretačka je snaga te promjene – prema riječima pape Lava XIV. – zauzimanje u obrazovanju, u svrhu primarnoga poslanja da svijetu ostavimo bolje sinove i kćeri, što je možda – kako je rekao – manje ambiciozno od ostavljanja boljega svijeta našoj djeci. Riječ je, dakle, o obrazovanju mladih, ali i odraslih, jer svi imamo još mnogo toga za naučiti. Za kršćane to znači hoditi putem s Isusom – napomenuo je Papa te istaknuo:
Dragi prijatelji, bit će to istinska promjena gospodarskoga, građanskoga, pa čak i vjerskoga mentaliteta koja će izgraditi dobro koje će izliječiti ovu zemlju i cijeli planet. Među ljudima, institucijama te javnim i privatnim organizacijama moramo učvrstiti i proširiti pakt koji već donosi prve plodove na obrazovnom i društvenom planu. On se neće samo suprotstaviti i razbiti kriminalne saveze, nego će pozitivno povezati i umnožiti najbolje snage i velike ideje koje su već u vašim srcima.
Manje individualističko gospodarstvo, manje konzumeristički sustav
Papa je stoga zahvalio „pionirima“ na njihovom hrabrom zauzimanju, misleći posebno na ekologe koji su prvi osudili zla te zemlje i skrenuli pozornost na prikrivenu i poricanu stvarnost njezina trovanja. Zahvaljujući i njima sada svi znamo da moramo bdjeti nad zdravljem svega stvorenoga kao što bdijemo nad vlastitim ulaznim vratima, te odbaciti iskušenja moći i obogaćivanja povezana s praksama koje zagađuju zemlju, vodu, zrak i zajednički život.
Pojedinci i poduzeća koja njeguju osjećaj za granice
Papin je poticaj da naučimo biti bogati na drugačiji način: pažljiviji prema odnosima, više usmjereni na promicanje općega dobra, više vezani za teritorij, zahvalniji u primanju i integriranju onih koji dolaze živjeti s nama.
Upravo polazeći od te preobrazbe mogu se graditi dobre prakse u zajednici: kroz pojedince i poduzeća koji njeguju osjećaj za granice, a ne za neodgovorno kršenje; koji imaju volju za obnovu, a ne logiku invazije; te glad i žeđ za pravednošću, a ne za posjedovanjem.
Inkluzivnija zajednica koja se bori protiv marginalizacije
Za papu Lava važno je željeti inkluzivniju, ujedinjeniju zajednicu, manje pogođenu marginalizacijom i polarizacijom. Onu koja se bori protiv marginalizacije koja – kako je rekao – uvijek rađa nesigurnost, poput onih požara na toj zemlji, zapaljenih na periferiji gradova, katkada od strane odbijenih i marginaliziranih manjina braće i sestara koje malo tko poznaje i poštuje. Put je – istaknuo je – borba protiv marginalizacije, a ne protiv marginaliziranih; prekinuti cijeli lanac, a ne udariti samo posljednju kariku. I da nas, u Jubileju svetoga Franje, Asiški siromah podsjeća da se mir temelji na brizi o drugima, na bratstvu.
(Vatican News - adb; aa)
