Papa Lav XIV.: Znanost i vjera nas uče štititi planet i ranjive osobe
U svijetu u kojemu su planet i najranjivije osobe ugroženi nesmotrenim iskorištavanjem ljudi i resursa, znanost i vjera pozvane su na zajedničku odgovornost: na zaštitu stvorenoga svijeta i onih koji ga nastanjuju. Istodobno, obje se moraju suočiti s podmuklom prijetnjom poricanja samoga postojanja objektivne istine. Upravo zbog toga pristupanje Crkve rigoroznoj i ispravnoj znanosti nije samo dragocjeno, nego i bitno – istaknuo je papa Lav XIV. primivši u audijenciju danas, 11. svibnja, članove Zaklade Vatikanskog opservatorija, neprofitne organizacije sa sjedištem u Tucsonu, u Arizoni (Sjedinjene Američke Države), koja financijski podupire i promiče znanstvene i obrazovne aktivnosti Vatikanskoga opservatorija, te – kako je rekao – dragocjene ustanove Države Grada Vatikana u službi Svete Stolice i opće Crkve.
Nove prijetnje
U svom je govoru održanom na engleskom jeziku, papa Lav izrazio duboku zahvalnost za vjernu i velikodušnu potporu koju Zaklada Vatikanskog opservatorija pruža Vatikanskoj zvjezdarnici koju je – podsjetio je – prije 135 godina papa Lav XIII. želio ponovno uspostaviti kako bi svi mogli jasno vidjeti da se Crkva i njezini pastiri ne protive istinskoj i temeljitoj znanosti, bilo ljudskoj ili božanskoj, nego da ju s najvećom predanošću prihvaćaju, potiču i promiču.
Bilo je to, naime, doba u kojemu se znanost sve više predstavljala kao izvor istine koja konkurira religiji; stoga je Crkva osjećala hitnu potrebu da se suprotstavi rastućoj percepciji da su vjera i znanost neprijateljice. Danas se, međutim, znanost i religija moraju suočiti s drugačijom i možda podmuklijom prijetnjom - onima koji poriču sâmo postojanje objektivne istine.
Previše ljudi u našem svijetu odbija priznati ono što i znanost i Crkva jasno uče: da imamo uzvišenu odgovornost paziti na naš planet i osigurati dobrobit onih koji ga nastanjuju, posebno najranjivijih, čiji je život ugrožen nesmotrenim iskorištavanjem i ljudi i svijeta prirode.
Rigorozna i ispravna znanost
Stoga, pristupanje Crkve rigoroznoj i ispravnoj znanosti nije samo dragocjeno nego i bitno, a astronomija zauzima posebno mjesto u toj misiji – napomenuo je Papa. Jer sposobnost da s divljenjem promatramo sunce, mjesec i zvijezde, dar je dan svakom ljudskom biću, bez obzira na njegov društveni status ili okolnosti. U nama budi osjećaj divljenja i spasonosni osjećaj za proporcije. Razmatranje neba potiče nas da svoje strahove i svoje nedostatke vidimo u svjetlu Božje beskrajnosti – istaknuo je Papa te dodao:
Noćno je nebo blago ljepote dostupno svima - bogatima i siromašnima - i u svijetu tako bolno podijeljenom, ono ostaje jedan od posljednjih istinski univerzalnih izvora radosti.
Dijeliti s drugima čudo astronomije
Ali, nažalost, i taj je dar sada ugrožen – primijetio je Papa, parafrazirajući papu Benedikta kada je kazao da smo ispunili naša nebesa umjetnim svjetlom koje nas zasljepljuje za svjetlo koje je Bog tamo postavio. Prikladna slika – dodao je – za sam grijeh. U tom kontekstu, papa Lav je rekao da je uistinu zahvalan za rad Zaklade, čije zauzimanje omogućuje vatikanskim znanstvenicima značajno komuniciranje s javnošću i globalnom znanstvenom zajednicom.
Vaša velikodušnost omogućuje Vatikanskom opservatoriju podijeliti čudo astronomije sa studentima iz cijeloga svijeta i ponuditi radionice i ljetne tečajeve onima koji rade u katoličkim školama i župama. I u konačnici, vaša predanost omogućuje da teleskopi i laboratoriji Opservatorija ostanu ono za što su oduvijek namijenjeni: mjesta na kojima se slava Božjeg stvaranja prima s poštovanjem, dubinom i radošću.
Privučeni svemirom
Naime – istaknuo je Papa – nikada ne smijemo izgubiti iz vida teološku viziju koja sve to pokreće. Naša je religija, religija utjelovljenja. Sveto pismo nas uči da se Bog od samoga početka objavio kroz stvari koje je stvorio i da je toliko ljubio to stvoreno da je poslao svojega Sina da uđe u njega i otkupi ga.
Stoga ne iznenađuje da osobe duboke vjere privlači istraživanje podrijetla i mehanizama svemira. Žeđ za dubljim razumijevanjem stvaranja nije ništa drugo nego odraz te nemirne čežnje za Bogom koja prebiva u srcu svake duše.
(Vatican News - aa)
