Papa najavio novi konzistorij u lipnju
Prvi izvanredni konzistorij završio je sinoć, 8. siječnja, a papa Lav XIV. je u završnom govoru trećeg i posljednjega zasjedanja već najavio i slijedeći dvodnevni susret koji će se održati u lipnju, uoči svetkovine svetih Petra i Pavla. Istaknuo je da će se sastanak odvijati u kontinuitetu s onim što je zatraženo na općim kongregacijama prije prošlogodišnje konklave, izražavajući želju da se konzistoriji održavaju svake godine u trajanju od 3 do 4 dana. Također je potvrdio održavanje Crkvene skupštine u listopadu 2028. godine, najavljene u ožujku prošle godine.
Zahvala prisutnima i blizina odsutnim kardinalima
Rimski biskup je također zahvalio prisutnim kardinalima na sudjelovanju i potpori. Uputio je posebnu zahvalu starijim kardinalima za njihov dolazak, istaknuvši da je njihovo svjedočanstvo dragocjeno, dok je izrazio blizinu kardinalima diljem svijeta koji pak ovih dana nisu mogli biti prisutni u Rimu. Sveti se Otac osvrnuo i na netehničku sinodalnost koju je, kako je rekao, iskusio u dvodnevnom susretu u dubokom skladu i zajedništvu, uz odabranu metodologiju kojom se potaknulo bolje međusobno upoznavanje, s obzirom na raznolikost podrijetla i iskustava svakog kardinala.
Papa je također podsjetio na Drugi vatikanski sabor kao temelj hoda i obnove Crkve, te pojasnio da su druge dvije predložene teme koje skupština nije izglasala, odnosno liturgija i Praedicate evangelium, snažno povezane sa Saborom i da na njih ne smiju zaboraviti. Petrov nasljednik i svi članovi Kardinalskog zbora su se na kraju zasjedanja osvrnuli i na opću situaciju u svijetu na koju Crkva mora što žurnije odgovoriti, osobito potičući na približavanje mjesnim Crkvama koje trpe ratove i nasilje.
Osvrt na Venezuelu
Iako su se druge dvije teme koje su kardinali izglasali velikom većinom ticale sinodalnosti i misionarskog djelovanja u svjetlu Evangelii gaudium, posebna je pozornost, osobito od strane latinoameričkih kardinala, posvećena situaciji u Venezueli. O tome je govorio kardinal Luis José Rueda Aparicio, nadbiskup Bogote u Kolumbiji, tijekom sinoćnje konferencije za novinare održane u Tiskovnom uredu Svete Stolice, zajedno s kardinalima Stephenom Brislinom, nadbiskupom Johannesburga u Južnoj Africi, te Pablom Davidom, biskupom Kalookana na Filipinima.
Kolumbijski nadbiskup podsjetio je na Papine riječi nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja 4. siječnja, dan nakon napada Sjedinjenih Američkih Država na Caracas, kojima je Sveti Otac izrazio duboku zabrinutost zbog onoga što se događa u Venezueli te potaknuo na dijalog i izgradnju razoružanog i razoružavajućeg mira koji nastoji ujediniti narode u poštovanju ljudskih prava i suvereniteta. Članovi Kardinalskog zbora su također izrazili zabrinutost zbog situacije, postavljali pitanja o geopolitičkim promjenama Latinske Amerike i o tome kako Crkva može pomoći stanovništvu.
Živjeti sinodalnost kao suputnici na putovanju
Trojica kardinala su se potom osvrnula na teme i opću atmosferu tijekom radova konzistorija, obilježenu također trenucima pjesme i molitve. Prva tema o kojoj su razmišljali kardinali podijeljeni u jezične skupine bila je sinodalnost za koju su istaknuli da je trebaju živjeti kao suputnici na putovanju, kao i da se ona treba odraziti u vršenju dužnosti, u formaciji i radu nuncija te da je Kurija treba živjeti uz veću internacionalizaciju. Druga tema je bila ponovno čitanje pobudnice pape Franje Evangelii gaudium, dokumenta koji nije zastario s prethodnim pontifikatom, nego koji i dalje preispituje biskupiju, Rimsku kuriju i samoga Papu.
Ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Matteo Bruni istaknuo je da su kardinali bili podijeljeni u dvadeset skupina: jedanaest s kardinalima bez prava glasanja te devet s kardinalima izbornicima, dijecezanskim ordinarijima i nuncijima koji su još u službi.
Papa je sve pažljivo slušao i bilježio
Kardinal Brislin je opisao iskustvo konzistorija kao vrlo obogaćujuće, zahvaljujući različitim perspektivama koje su omogućile dublje razumijevanje potreba svijeta te kao prilika za međusobno upoznavanje i dijeljenje. Činjenica da će se u lipnju održati novi susret – istaknuo je - znak je da je Sveti Otac vrlo ozbiljno shvatio činjenicu da mu možemo pomoći u njegovoj ulozi Petrova nasljednika. Već osam mjeseci nakon konklave Papa nas je želio okupiti kako bi nas slušao, a to nas jača u poslanju Crkve –dodao je kardinal Rueda. Kardinal David je pak najprije pohvalio format koji se koristio za radove, zatim razgovor u Duhu zahvaljujući kojemu su svi kardinali mogli govoriti, a posebno je istaknuo da cijeni činjenicu da je Sveti Otac više slušao nego govorio. Sve je bilježio i bio vrlo pažljiv; poticaji koje je dao bili su vrlo obogaćujući za sve nas – istaknuo je kardinal David.
Važnost međusobnog upoznavanja
Kardinal Brislin je također istaknuo da je novost konzistorija u tome što se nisu samo vodile rasprave, nego su kardinali imali priliku međusobno se upoznati i slušati. To je važno - napomenuo je - jer dolazimo iz različitih dijelova svijeta; neki su tek imenovani kardinalima, dok drugi obnašaju tu službu već dugo vremena. Nadbiskup Johannesburga je dodao da Papa želi biti kolegijalan, želi slušati i crpiti iz iskustva i znanja kardinala koji dolaze iz različitih dijelova svijeta, jer mu to može pomoći u vodstvu Crkve. Profili kardinala su različiti, ali su radili u jedinstvu koje nije jednolikost - zaključio je kardinal Rueda.
Laici i žene
Novinari su tijekom konferencije postavili pitanje jesu li se kardinali u raspravama na neki način dotaknuli i pitanja sudjelovanja laika te uloge žena u Crkvi. Kardinali su istaknuli da Crkva uvijek razgovara i brine o pitanju žena te prepoznaje njihovu veliku ulogu i njihovo služenje u Crkvi, kao i važnost sudjelovanja Božjega naroda u životu i poslanju Crkve.
(Vatican News - sc; md)
