Papa upozorio: Ljudska prava i sloboda danas su u krizi; širi se ratni zanos
Dugi popis zemalja u ratu, žrtava razaranja prouzročenoga sve sofisticiranijim oružjem, dovedenih na koljena nasiljem koje ne pokazuje milost čak ni pred plačem najmanjih, u kojima se prava trebaju ponovno zadobiti. Tijekom audijencije u koju je danas, 9. siječnja, primio članove Diplomatskoga zbora akreditiranog pri Svetoj Stolici, papa Lav XIV. je dao glas patnji koja se sada osjeća u cijelom svijetu te snažno potaknuo na mir koji valja graditi malo pomalo, slijedeći put suprotan od ideje da je mir moguće postići samo silom i odvraćanjem.
Uostalom, rat se zadovoljava uništavanjem; dok mir, naprotiv, zahtijeva kontinuirani i strpljivi napor u izgradnji i stalnu budnost. Taj se napor odnosi na sve, počevši od zemalja koje posjeduju nuklearne arsenale.
Klice mira
Opsežno razmišljanje pape Lava XIV. na talijanskom i engleskom jeziku, poticaj je na odgovornost, zauzimanje i zaštitu općega dobra. U njegovim riječima odjekuju propovijedī, podnevni nagovori i molitve koji su tijekom osam mjeseci njegova pontifikata oblikovali temelje njegova nauka. U njima je osuda zla, ali i klice mira koje – kako je rekao – valja njegovati, kao što je Daytonski sporazum kojim je prije 30 godina završen rat u Bosni i Hercegovini te Zajednička deklaracija o miru između Armenije i Azerbajdžana kako bi se utro put pravednom i trajnom miru na Južnom Kavkazu. Papa je također podsjetio na zauzimanje vijetnamskih vlasti u poboljšanju odnosa sa Svetom Stolicom i uvjeta u kojima Crkva djeluje u toj zemlji.
Oholost, korijen sukoba
U temelju je ratova jedan razlog – rekao je Papa te, kako bi objasnio njegove implikacije, podsjetio je na djelo svetog Augustina "De Civitate Dei – O državi Božjoj", u kojemu se stvarnost tumači prema modelu dviju država: Božje, koja je vječna, i zemaljske, "mjesta privremenog boravka". No dok je sveti Augustin isticao supostojanje dviju stvarnosti, naše se vrijeme – rekao je Papa – čini prilično sklonim poricanju 'prava građanstva' Božjoj državi. Bez transcendentnog i objektivnog temelja – napomenuo je – prevladava samo ljubav prema sebi, sve do ravnodušnosti prema Bogu koji upravlja zemaljskom državom.
Oholost zamagljuje samu stvarnost i empatiju prema drugima. Nije slučajnost da je oholost uvijek u korijenu svakog sukoba. Kao što sam podsjetio u svojoj poruci za Svjetski dan mira, tada gubimo osjećaj realnosti, popuštajući djelomičnom i iskrivljenom prikazu svijeta, obilježenom tamom i strahom, otvarajući tako put logici sukoba, preteči svakog rata.
Mirna i trajna rješenja za Ukrajinu i Svetu zemlju
Papa je svoje misli posvetio Ukrajini, za koju je zatražio hitan prekid vatre i iskren dijalog koji vodi miru. Uputio je apel međunarodnoj zajednici da pronađe pravedna i trajna rješenja za zaštitu najranjivijih i vraćanje nade pogođenom stanovništvu, te ponovno istaknuo spremnost Svete Stolice da podupre inicijative koje promiču slogu. Istaknuo je da je humanitarna kriza u Svetoj zemlji ozbiljna te ponovno potaknuo rješenje dviju država, koje ostaje institucionalno rješenje sposobno izići u susret legitimnim težnjama oba naroda.
Sveta Stolica posvećuje posebnu pozornost svakoj diplomatskoj inicijativi koja Palestincima u Pojasu Gaze nastoji jamčiti budućnost trajnog mira i pravednosti u njihovoj vlastitoj zemlji, kao i čitavom palestinskom i čitavom izraelskom narodu.
Stabilna budućnost za Venezuelu
Papa Lav XIV. je izrazio zabrinutost zbog napetosti u Karipskom moru i duž američke pacifičke obale, te uputio apel da se štiti opće dobro. Isto upozorenje uputio je za Venezuelu, potičući da se kao primjeri uzmu životi dvoje novih svetaca, Joséa Gregorija Hernándeza i sestre Carmen Rendiles, u svrhu izgradnje društva utemeljenoga na pravednosti, istini, slobodi i bratstvu te kako bi se tako oporavilo od ozbiljne krize koja već godinama pogađa tu zemlju.
U tom smislu, ponavljam svoj apel da se poštuje volja venezuelskoga naroda i da se ulože napori za zaštitu ljudskih i građanskih prava svih te za izgradnju budućnosti stabilnosti i sloge.
Težnja za općim dobrom
Papi je na srcu i Haiti, potresen nasiljem, trgovinom ljudima, prisilnim progonstvima i otmicama; stoga je potaknuo na ponovno uspostavljanje demokratskog poretka. Papa je potaknuo također na pravedno i trajno rješenje za područje Velikih jezera, a isti je zahtjev uputio i za Sudan, pretvoren – kako je rekao – u golemo bojno polje. Svoje je misli usmjerio i na trajnu političku nestabilnost u Južnom Sudanu, „najmlađoj zemlji u obitelji naroda".
Potreban je dijalog kako bi se zaustavili znakovi napetosti koji dolaze iz Istočne Azije, iz Mjanmara, u kojemu i dalje traje humanitarna kriza. Papin se apel odnosi na hrabar odabir putova mira i uključivoga dijaloga, "jamčeći svima pravedan i pravovremen pristup humanitarnoj pomoći".
Kako bi bili autentični, demokratski procesi moraju biti popraćeni političkom voljom za promicanjem općega dobra, jačanjem društvene kohezije i promicanjem cjelovitoga razvoja svake osobe.
Umjetna inteligencija, etičko upravljanje
Papa Lav XIV. je upozorio na utrku u naoružanju, te izrazio nadu da će ugovor New START, koji istječe u veljači, biti obnovljen i da će se uporaba umjetne inteligencije u proizvodnji novog oružja razmatrati s obzirom na njezinu opasnost.
Ona je sredstvo koje zahtijeva odgovarajuće i etičko upravljanje, kao i regulatorne okvire usmjerene na zaštitu slobode i na ljudsku odgovornost.
Slabost multilateralizma
Rimski je biskup podsjetio također da doživljavamo "promjenu epohe", kako je govorio papa Franjo, te da smo na međunarodnom planu svjedoci "slabosti multilateralizma". Diplomaciju dijaloga zamijenila je diplomacija temeljena na snazi pojedinaca ili skupina saveznika.
Rat je ponovno u modi i širi se ratni zanos. Prekršeno je načelo uspostavljeno nakon Drugog svjetskog rata koje je zemljama zabranjivalo uporabu sile za kršenje granica drugih. Mir se više ne traži kao dar i poželjno dobro samo po sebi, "u potrazi za poretkom koji je Bog htio, a koji podrazumijeva savršeniju pravednost među ljudima", nego se traži oružjem, kao uvjet za potvrđivanje vlastite dominacije. To ozbiljno ugrožava vladavinu prava, koja je temelj svakog mirnog građanskog suživota.
Kršenje humanitarnoga prava
Papa je potom svoju pozornost usmjerio na međunarodno humanitarno pravo, koje je "u ratnim ranama" jamčilo minimum čovječnosti, ali koje se danas ne poštuje, te se tako ističu razorni učinci sukobā, također iz perspektive obnove.
Ne može se zanemariti da je uništavanje bolnica, energetske infrastrukture, domova i mjesta bitnih za svakodnevni život teško kršenje međunarodnoga humanitarnog prava.
Sveta Stolica – napomenuo je Papa – ponovno odlučno osuđuje svaki oblik uključivanja civila u vojne operacije. Stoga se nada da se međunarodna zajednica sjeća da je svetost života vrjednija od nacionalnih interesa.
Jezik, oružje za napad na protivnike
Ističući da su Ujedinjeni narodi osnovani na kraju Drugoga svjetskog rata kako bi se spriječile daljnje katastrofe, rimski je biskup potaknuo na nove napore kako bi se osiguralo da Organizacija ujedinjenih naroda bude sve više orijentirana ne na ideologije, nego na politike usmjerene na jedinstvo obitelji naroda. Papa se potom osvrnuo na potrebu ponovnoga otkrivanja značenja riječi, definirajući ga jednim od primarnih izazova našega vremena.
U naše je vrijeme značenje riječi sve fluidnije, a pojmovi koje predstavljaju sve su dvosmisleniji. Jezik više nije povlašteno sredstvo ljudske naravi za spoznaju i susret nego, u naborima semantičke dvosmislenosti, sve više postaje oružje kojim se obmanjuju ili pogađaju i vrijeđaju protivnici.
Fluidnost riječi
Nužno je da riječi ponovno nedvosmisleno izražavaju određene stvarnosti, jer se samo na taj način može na ulicama, kao i na društvenim mrežama i u multilateralizmu ponovno roditi „autentičan dijalog“, kako nitko ne bi nadvladao drugoga logikom sile, bilo verbalne, fizičke ili vojne. Primjećujemo – istaknuo je Papa – tendenciju slabljenja riječi u ime same slobode izražavanja. To je pravi paradoks, posebno na Zapadu, gdje novi jezik, sa svojim orvelovskim prizvukom, nastoji biti uključiviji, ali na kraju isključuje.
Sloboda govora i izražavanja zajamčena je upravo sigurnošću jezika i činjenicom da je svaki pojam utemeljen na istini.
Sloboda savjesti nije pobuna
Iz te tendencije – napomenuo je Papa – slijede, nažalost, i druge koje na kraju ograničavaju temeljna prava osobe, počevši od slobode savjesti. Sloboda savjesti – istaknuo je – nije pobuna, već čin vjernosti sebi, koji države u ovom trenutku povijesti sve više stavljaju na raspravu, dok ta sloboda uspostavlja ravnotežu između kolektivnog interesa i individualnog dostojanstva.
Istinski slobodno društvo ne nameće uniformnost, nego štiti raznolikost savjesti, sprječavajući autoritarne tendencije i promičući etički dijalog koji obogaćuje društveno tkivo.
Progon kršćana, jedna od najraširenijih kriza ljudskih prava
Među slobodama koje su izložene opasnosti – napomenuo je papa Lav XIV. – jest vjerska sloboda, prvo ljudsko pravo jer izražava najtemeljniju stvarnost osobe, kako je istaknuo papa Benedikt XVI. Podatci prikazuju značajnu stvarnost: 64% svjetskoga stanovništva izloženo je teškom kršenju toga prava. Sveta Stolica ga zahtijeva također za sve druge vjerske zajednice. Vjerska sloboda nije privilegij ili ustupak, nego temeljno ljudsko pravo.
Međutim, ne može se zanemariti da je progon kršćana i dalje jedna od najraširenijih kriza ljudskih prava danas, koja pogađa više od 380 milijuna vjernika u cijelom svijetu, koji su zbog svoje vjere podvrgnuti visokim ili ekstremnim razinama diskriminacije, nasilja i ugnjetavanja. Taj fenomen pogađa otprilike jednog od sedam kršćana u svijetu i pogoršao se 2025. godine zbog stalnih sukoba, autoritarnih režima i vjerskoga ekstremizma.
Papa je pritom podsjetio na nasilje motivirano vjerom u Bangladešu, regiji Sahel i Nigeriji, na teški teroristički napad u lipnju na župu svetoga Ilije u Damasku i žrtve džihadističkoga nasilja u Cabo Delgadu u Mozambiku. Međutim, suptilni oblik vjerske diskriminacije kršćana – kazao je Papa – uočava se i u Europi i na američkom kontinentu iz političkih i ideoloških razloga.
Migranti, obitelj, život koji se rađa
Migranti, obitelj, život koji se rađa i zatvorenici druge su Papine brige. Za one koji bježe od rata i kojima prijeti opasnost da upadnu u mrežu trgovaca ljudima, Papa zaziva poštovanje dostojanstva osobe.
Ponovno izražavam nadu Svete Stolice da mjere koje države poduzimaju protiv ilegalnosti i trgovine ljudima neće postati izgovor za kršenje dostojanstva migranata i izbjeglica.
Papa traži dostojanstvene uvjete za zatvorenike, zatim da se nastavi s gestama pomilovanja povodom Jubileja i da se ne zaboravi patnja onih koji su u zatvoru iz političkih razloga. Što se tiče obitelji, podsjetio je na njezinu temeljnu društvenu ulogu, ne skrivajući pritom rastuću i bolnu stvarnost krhkih, rastavljenih i patničkih obitelji, pogođenih unutarnjim teškoćama i uznemirujućim pojavama, uključujući obiteljsko nasilje.
Odbacivanje pobačaja
Za zemlje pogođene dramatičnim padom stope nataliteta, papa Lav XIV. poželio je mjere za potporu obiteljima rođenima iz zajednice muškarca i žene, kako bi prihvatile život koji se rađa, kategorički odbacujući prakse koje niječu ili iskorištavaju podrijetlo života i njegov razvoj, među kojima je pobačaj.
Sveta Stolica izražava duboku zabrinutost zbog projekata usmjerenih na financiranje prekogranične mobilnosti radi pristupa takozvanom "pravu na siguran pobačaj" i smatra žalosnim da se javna sredstva dodjeljuju za suzbijanje života, umjesto da se ulažu u potporu majkama i obiteljima.
Ne smije se zanemariti ni surogat majčinstvo koje, „pretvarajući trudnoću u uslugu o kojoj se može pregovarati, narušava dostojanstvo i djeteta, svedenoga na proizvod, i majke, iskorištavajući njezino tijelo i prokreativni proces te mijenjajući izvorni relacijski plan obitelji“. U Papinim su mislima također bolesne i starije osobe te potreba promicanja palijativne skrbi bez poticanja oblika iluzornog suosjećanja kao što je eutanazija. Potaknuo je na zajednički napor u borbi protiv ovisnosti o drogama, uz promicanje rehabilitacijskih politika i pružanja mogućnosti za zapošljavanje. Društvo je zdravo i napredno samo kada štiti svetost ljudskoga života i aktivno radi na njegovom promicanju – istaknuo je Sveti Otac.
"Kratki spoj" u ljudskim pravima
U toj panorami rizika i kršenja, papa Lav XIV. je istaknuo da bi takozvana "nova prava" mogla oslabiti samu strukturu ljudskih prava.
Razmišljanja koja sam iznio navode na uvjerenje da se u sadašnjem kontekstu događa pravi "kratki spoj" u ljudskim pravima. Pravo na slobodu izražavanja, slobodu savjesti, vjersku slobodu, pa čak i pravo na život ograničavaju se u ime drugih takozvanih novih prava, s rezultatom da sama struktura ljudskih prava gubi na snazi, ostavljajući prostor za silu i ugnjetavanje. To se događa kada svako pravo postane autoreferentno i, ponajviše, kada izgubi vezu sa stvarnošću, njezinom naravi i istinom.
Ponizno srce
Na kraju, podsjećajući na nadolazeće proslave osamstote obljetnice preminuća svetoga Franje Asiškoga, "čovjeka mira i dijaloga", svjedoka da se miran svijet gradi polazeći od poniznoga srca, Papa je diplomatima uputio još jednu poruku.
Ponizno i mirotvorno srce jest ono što želim svakomu od nas i svakom stanovniku naših zemalja na početku ove nove godine.
(Vatican News - bc; aa)
