Blaženi Augustin Kažotić
Marito Mihovil Letica
“O, blaženi Augustine, koji si, pun revnosti za spas neumrlih duša, riječju i djelom poticao svakoga na dobro, a svojim neumornim propovijedanjem branio i širio Kristovu vjeru, isprosi nam milost, da kao prava djeca Katoličke Crkve, vjerujemo sve ono što je Bog objavio i vršimo sve što nam je zapovjeđeno, da sačuvamo svoju vjeru od zabluda i dušu od grijeha te tako postignemo spas svoje duše. Amen.”
Tako glasi molitva dominikancu i biskupu Augustinu Kažotiću, prvomu hrvatskom blaženiku. Njegov je spomendan 3. kolovoza.
Rođen je u Trogiru oko 1260. godine. U red svetoga Dominika stupio je u Splitu potkraj 1277. ili početkom 1278. godine te je u Splitu učio filozofiju i teologiju. Zanimljivo je spomenuti da mu je baka Stana Saladini oporučno ostavila 50 zlatnika za knjige. Augustin je više studije započeo 1287. na Sorbonni, a putujući u Pariz bio je kraj Pavije napadnut i ranjen, pri čemu je njegov suputnik ubijen. Do imenovanja zagrebačkim biskupom 1303. godine, o Augustinovu se životu i djelovanju ne zna mnogo, a neki biografi navode da je u tom razdoblju poučavao i propovijedao po Francuskoj, Italiji, Hrvatskoj i Bosni.
Upravljanje Zagrebačkom biskupijom povjerio mu je kardinal Niccolò Boccasini (koji će postati papa Benedikt XI.), te je Augustina preporučio kralju, nadbiskupu u mađarskome gradu Kaloči te Zagrebačkomu kaptolu. Zagrebački biskup Augustin Kažotić iskazao se kao vrstan teološki pisac i propovjednik izvanredne duhovne snage. Reformirao je liturgiju i uveo originalni “zagrebački obred”. K tomu je uveo u katedrali zajedničko moljenje časoslova, a utemeljio je i katedralnu školu ne samo za svećenike pripravnike nego i za laike. Održao je barem dvije biskupijske sinode, 1307. i 1314., a od 1311. do 1312. sudjelovao je i na općem crkvenom saboru u Vienni u Francuskoj.
U više je svjedočanstava ostalo zapisano da je od svojih biskupskih prihoda Augustin Kažotić redovito veći dio razdavao siromasima. Uz to je aktivno nastojao oko higijene puka i općega zdravstva. Naručio je priručnik o zdravlju, a po selima je dao kopati zdence i saditi ljekovito bilje. Kanonik i povjesničar Baltazar Adam Krčelić, koji je živio u 18. stoljeću, piše da je 1312. u doba gradnje katedrale u Zagrebu bila velika suša i da je po zagovoru biskupa Kažotića na današnjemu Trgu bana Jelačića provreo izvor vode, koji će postati poznat kao Manduševac.
Trogiranin i zagrebački biskup Augustin Kažotić bio je uza sve i vrlo aktivni član Hrvatskoga sabora te je 1318. predvodio izaslanstvo episkopata u Avignon, gdje je papi Ivanu XXII. iznio probleme koje je uzrokovao kralj Karlo Robert I. Anžuvinac. Budući da kralj nije Kažotiću dopustio da se vrati u svoju biskupiju, Papa ga je imenovao biskupom Lucere, maloga grada u južnoj Italiji, koji je netom bio oslobođen od Saracena. Nakon samo godinu dana biskupovanja, Augustin Kažotić umro je u Luceri 3. kolovoza 1323. godine. Tijelo mu se čuva u tamošnjoj gradskoj katedrali, a dio moći pohranjen je u kapeli u okrilju zagrebačke katedrale.
Blaženim je Augustina Kažotića 1702. proglasio papa Klement XI., a vodi se postupak za Kažotićevu kanonizaciju. Od 1967. u Zagrebu izlazi list “Blaženi Augustin Kažotić”, koji ponajprije donosi povijesne i hagiografske priloge o hrvatskome blaženiku. Godine 2002. izdana je u seriji znamenitih Hrvata poštanska marka s likom blaženoga Kažotića. Među brojnim crkvama koje su titulirane njegovim imenom, bit će spomenuta velebna i elegantna moderna crkva blaženog Augustina Kažotića izgrađena početkom 2000-ih na Peščenici u Zagrebu prema projektu akademika Borisa Magaša.
