Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Hrvatsko katoličko sveučilište slavi danas 1. lipnja 20. obljetnicu osnutka. Na svečanom akademskom činu lectio magistralis održao je prefekt Dikasterija za biskupe nadbiskup Filippo Iannone, a prethodio mu je blagoslov Kampusa u novoj zgradi Rektorata Sveučilišta.
Zagreb je 31. svibnja, na svetkovinu Presvetoga Trojstva, proslavio svoju zaštitnicu, Majku Božju od Kamenitih Vrata. Uz sliku Gospe s Djetetom, koja je nakon jutarnje mise s Gornjeg grada prenesena u zagrebačku prvostolnicu, večernje misno slavlje predvodio je nadbiskup Filippo Iannone, u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom Draženom Kutlešom, kardinalom Josipom Bozanićem, apostolskim nuncijem Leopoldom Girellijem, nadbiskupima, biskupima, provincijalima, svećenicima i redovnicima, te vjernicima grada Zagreba.
Nadbiskup Iannone je u homiliji istaknuo: „Duboko sam zahvalan što mogu zastati u molitvi upravo ovdje, gdje kuca duhovno i građansko srce Zagreba, zajedno s vama, koji svakodnevno prolazite ovim ulicama i koji se toliko puta zaustavljate pred slikom Majke Božje od Kamenitih vrata kako biste joj povjerili vaše obitelji, vaše radosti i križeve, vaše brige, osobne i društvene. U vašem sudjelovanju prepoznajem lice jednog živog naroda koji, unatoč mnogostrukim izazovima našega vremena, želi ostati ukorijenjen u Evanđelju te poslušan djelovanju Duha Svetoga. Dolazim k vama kao izaslanik Nasljednika apostola Petra, pape Lava XIV., koji je još prije nego što je bio pozvan u Petrovu službu izrazio želju da danas bude među vama“. „Ponizno sam ovdje kao hodočasnik koji želi zajedno s vama zahvaliti Bogu Ljubavi koji se ne umara pohađati svoj narod u radosti i u kušnji. Danas, po majčinskim rukama Blažene Djevice Marije, želimo Presvetom Trojstvu povjeriti sadašnjost i budućnost ove nadbiskupije i ovoga grada, a s njima i cijele Hrvatske: vaše obitelji, mlade i starije, vaše pastire, vaše društvene odgovornosti, vaše nade i vaše nesigurnosti“.
„Danas ovdje u Zagrebu“, nastavio je prefekt Dikasterija za biskupe, „razmatramo čašćenu sliku Majke Božje od Kamenitih vrata: ne kao neko jednostavno umjetničko djelo, nego kao znak jedne voljene Prisutnosti. Smještena u prolazu drevnih vrata, tijekom stoljeća postala je utočište molitve, suza i zahvalnosti; mjesto tihih povjeravanja i nada koje su predane u dubini srca. Poznat nam je događaj koji je u temelju ove pobožnosti: u velikom požaru 1731. godine mnogo je toga bilo uništeno, ali je slika Gospe - kao što se, uostalom, više puta i na različitim mjestima događalo tijekom povijesti Crkve - pronađena netaknuta među pepelom, premda je čak i drveni okvir izgorio“. Predvoditelj minsoga slavlja podsjetio je: „Požar iz 1731. godine zaprijetio je da će spaliti ovaj grad i uništiti ga; plamen vjere ipak je ostao živ u srcima. Danas jedna druga vrsta razornoga ognja ugrožava duhovne temelje društva i Crkve: relativizam, ravnodušnost, napast življenja ‘kao da Boga nema’. Marija na vratima grada poziva Crkvu u Zagrebu na hrabru vjeru: vjeru koja se ne srami Evanđelja, koja zna naviještati Krista u svijetu kulture, politike i gospodarstva“.
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je misno slavlje prigodom proslave Dana državnosti 30. svibnja u crkvi sv. Marka, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
U propovijedi je poručio da „Dan državnosti nije samo spomen na političku odluku; to je dan kada Bog ponovno pred nas stavlja izbor: život ili smrt, blagoslov ili prokletstvo, ukorijenjenost u Njemu ili iskorijenjenost klanjanjem idolima ovoga svijeta“. Nadbiskup je nastavio: „Hrvatska još uvijek živi iz svojih kršćanskih korijena: u mnogim domovima dan počinje znakom križa, rađaju se i krste djeca, poštuje se Dan Gospodnji, hodočasti se i čuva uspomena na svece, mučenike i žrtvu branitelja. Još uvijek se slijedi glas savjesti i njeguje potreba za poštenjem i pravednošću.
No istodobno vidimo da je jedan dio korijena već u suhoj zemlji. Vjera je često više naslijeđe nego živo uvjerenje; mnogi se izjašnjavaju kao vjernici, ali ne dopuštaju da vjera oblikuje njihove poslovne odluke i društvena usmjerenja. Izloženi smo napasti da postanemo narod koji se hvali križem oko vrata, ali ga se boji nositi na ramenima.Tu se nadovezuje i kušnja gubitka moralne oštrine. Zbog toga se u javnosti poštenje često proglašava naivnošću, a istina smetnjom. Umjesto da priznamo grijeh i prihvatimo obraćenje, tražimo opravdanja i izgovore, umjesto istine često biramo mišljenja koja nam odgovaraju, umjesto pravednosti kompromis koji se isplati“.
Zagrebački je nadbiskup primijetio: „Rana koja nam prijeti jest sloboda bez duha. Izborili smo političku neovisnost, ali uz veliku žrtvu. Dugujemo je hrvatskim braniteljima i svima koji su položili život za domovinu. Njima pripada naše trajno poštovanje, zahvalnost i molitveni spomen. U ovoj su zemlji mnogi sveci i blaženici pokazali što znači birati život. Posebno sjaji lik blaženoga Alojzija Stepinca koji nije birao život lagodnosti, nego istine. Nije birao sigurnost kompromisa, nego slobodu savjesti. Nije se prilagođavao duhu vremena, nego vjernosti Kristu. Stoga njegov lik nije samo spomen naše prošlosti, nego trajni ispit naše savjesti“. Nadbiskup je poželio: „Neka današnje slavlje postane naš molitveni vapaj. Neka se naš narod vrati svojim kršćanskim korijenima - ne kako bi bježao u prošlost, nego kako bi iz vjernosti Bogu mogao graditi budućnost.
Sisački biskup Vlado Košić predvodio je u subotu 30. svibnja, na Dan državnosti, svečano misno slavlje u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije na sisačkom Viktorovcu te blagoslovio obnovljenu crkvu, stradalu u potresu, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Sisačke biskupije.
Članovi Hrvatskog katoličkog zbora mladih „MI“ proslavili su 30. svibnja 50. obljetnicu svoga utemeljenja svečanim misnim slavljem u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu, priopćili su iz Nacionalnog svetišta. Euharistijsko slavlje predvodio je rektor svetišta mons. Antun Sente, a u koncelebraciji su bili utemeljitelj i dugogodišnji duhovnik Zajednice „MI“ Jozo Mario Tolj, Anđelko Zdeslav Kaćunko te Tihomir Kosec. U homiliji je vlč. Kaćunko govorio o 50 godina Zajednice „MI“ kao o vremenu ustrajnoga „uzidavanja u duhovni dom“, nadahnutoga riječima iz Prve Petrove poslanice. Podsjetio je na okolnosti nastanka pokreta u vremenu društvenih i crkvenih previranja te istaknuo da je temeljna karizma zajednice živjeti Evanđelje u svakodnevici – „Bogu na slavu, Crkvi na korist i Domovini na blagoslov“. Naglasio je kako svaki član zajednice, kao „živo kamenje“, svjesno sudjeluje u izgradnji Crkve i društva, što pretpostavlja trajno obraćenje i rast u vjeri.
