Sveti Ivan Krstitelj i njegova svetkovina

Marito Mihovil Letica

Približavamo se svetkovini Ivana Krstitelja, a on je istiniti glas Božji koji i nama – u pustinji današnjega svijeta udaljena od Boga – dovikuje uvijek aktualnu radosnu vijest, izečenu Izaijinim riječima: “Pripravite put Gospodinu, / poravnite mu staze!”

A evanđelist Ivan na početku Proslova svojeg evanđelja govori o Ivanu Krstitelju ponajvećma kao o navjestitelju Mesije, Krista, koji je preegzistentna Riječ Božja:

“Bî čovjek poslan od Boga, / ime mu Ivan. / On dođe kao svjedok, / da posvjedoči za Svjetlo, / da svi vjeruju po njemu. / Ne bijaše on Svjetlo, / nego – da posvjedoči za Svjetlo. / Svjetlo istinsko, / koje prosvjetljuje svakog čovjeka, [...]” (Iv 1,6-9)

Ivan Krstitelj svjedok je Isusa Mesije i njegov prethodnik. Često ga nazivaju, osobito u istočnim kršćanskim Crkvama, “Ivan Preteča”. On je rođen svega nekoliko mjeseci prije svojega rođaka Isusa. Ivanovo je rođenje plod osobite milosti. Njegova majka Elizabeta bijaše jedna od kćeri Aronovih, a otac mu Zaharija svećenik iz razreda Abijina. Elizabeta i Zaharija, oboje u poodmaklim godinama, nisu se više nadali da bi mogli biti roditelji.

To nas podsjeća na brojne slučajeve u Starome zavjetu, od kojih je najpoznatiji onaj Sare i Abrahama: njima je, premda već bijahu starci, Jahve podario sina Izaka. Tako je Bog, kojemu ništa nije nemoguće, opet čudesno intervenirao i Elizabeta je rodila Ivana.

Odrastavši, Ivan Krstitelj djelovao je u Judejskoj pustinji: krštavao, pozivao na obraćenje u duhu apokaliptičkih i mesijanskih starozavjetnih prorokâ, navješćivao evanđelje i kraljevstvo Božje. K tomu je razotkrio moralnu iskvarenost i političku korupciju kralja Heroda. Zato je Ivan Krstitelj utamničen i nakon toga mu je odrubljena glava.

Ivan Krstitelj na posve osobit način povezuje Stari i Novi zavjet. Dohodeći iz starozavjetne tradicije navijestio je evanđelje, kraljevstvo Božje, dolazak onoga koji će u “Otkrivenju” reći: “Evo, sve činim novo!” (Otk 21,5).

Ne će biti suvišno podsjetiti da riječ “evanđelje” doslovno znači, ‘radosna vijest’. A svaka vijest treba ispunjavati dva osnovna uvjeta. Prvo: da je nova, svježa i aktualna, upućena suvremenomu čovjeku. Drugo: da je istinita, jer neistina ne može biti vijest, nego obmana, dezinformacija. Stoga treba razumjeti da je Ivan Krstitelj glas koji i nama dovikuje, iz pustinje današnjega od Boga udaljena svijeta, Izaijine riječi: “Pripravite put Gospodinu, / poravnite mu staze!” (Mk 1,3).

Zanimljivo je da se svetom Ivanu Krstitelju, uz Isusa i Blaženu Djevicu Mariju, jedinom u katoličkome kalendaru slavi zemaljski rođendan, i to dana 24. lipnja. Takva je čast posve u skladu s Isusovim riječima da među rođenima od žene nitko nije veći od Ivana (usp. Mt 11,11). Uz to treba reći da se Ivanovo mučeništvo obilježava 29. kolovoza.

Dan rođenja Ivana Krstitelja, Ivanje, zovemo i “ljetni Božić”: vrijeme je to ljetnoga suncostaja, koji dolazi šest mjeseci nakon Božića, s kojim pak povezujemo zimski suncostaj. Uoči svetkovine Ivana Krstitelja pale se ivanjski krijesovi, a taj običaj seže u pretkršćanska vremena. Ivanje je svetkovina povezana sa žetvenim običajima i početkom ljeta; tada je najduže danje svjetlo. Ali svjetlost krijesova u Ivanjskoj noći valja ponajprije gledati i razumijevati pod kristološkim vidikom: u skladu s riječima evanđelista Ivana o Ivanu Krstitelju: “Ne bijaše on Svjetlo, / nego – da posvjedoči za Svjetlo.” (Iv 1,8).