Antunovski hod mladih i sveti Antun Padovanski
Marito Mihovil Letica
Jučer je Katolička Crkva diljem svijeta proslavila blagdan svetog Antuna Padovanskoga. Hrvatski vjernički narod osobito je povezan s ovim svetcem, a posebno veseli što mu se u velikom broju utječu i ovdašnji mladi vjernici. Tako je u Zagrebu 6. lipnja, u subotu prije blagdana svetog Antuna, održan 8. Antunovski hod mladih koji je prema odmjerenim i pouzdanim procjenama okupio više od 20 tisuća hodočasnika iz Hrvatske i inozemstva. Pod geslom “Ako imaš Boga, imaš sve” održano je tradicionalno hodočašće u čast svetog Antuna Padovanskog u jubilejskoj godini te u znaku 800. obljetnice svetčeva dolaska u Padovu 1226. godine. Sudionici Antunovskoga hoda prešli su put od crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u zagrebačkoj Dubravi do bazilike svetog Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. Na putu su se zaustavili na središnjemu gradskom prostoru, Trgu bana Josipa Jelačića, gdje je upriličen program ispunjen molitvom, pjesmom, svjedočanstvima i evangelizacijom.
Mlade je vjernike zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša pozvao da njihov hod ne bude samo pješačenje, nego istinski put vjere. “Nećete danas samo prijeći određeni broj kilometara, nego krenuti na put vjere, moleći, pjevajući i svjedočeći da je Krist živ i prisutan među nama i u baštini koju nam sveti Antun Padovanski ostavlja već 800 godina“, poručio je nadbiskup Kutleša i potaknuo sudionike da se svakim učinjenim korakom približe Kristu te da im geslo ovogodišnjega hoda postane životnim programom.
U središnjemu dijelu ovoga vjerskog događaja bilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio fra Stjepan Brčina, inicijator Antunovskoga hoda. U propovijedi je pozvao mlade da Bogu predaju brige i strahove, tuge i grijehe te da mu otvore srce. Fra Stjepan je uz ostalo rekao: “Tr̀čīmo za onim što nemamo, a nemamo kada uživati u onome što imamo jer ne cijenimo ono što imamo.”
Ta je opomena posve u duhu franjevačke jednostavnosti i s njome povezanog siromaštva, čemu je do danas živ i smjerokazan primjer Antun Padovanski, svetac rođen u Lisabonu 15. kolovoza 1195., a umro u Padovi 13. lipnja 1231. godine. Zbog njegova uzorna života obilježena brojnim krjepostima i mnoštvom učinjenih čudesa omiljen je u cijelome svijetu, diljem kojega gotovo svaka katolička crkva ili kapela ima barem neku sliku svetog Antuna, nerijetko i njegov kip. Jedva da bi se našla koja vjernička kuća gdje nema slike ili makar sličice svetog Antuna, a takve sličice vjernici običavaju i nositi sa sobom, nadajući se svetčevoj svakodnevnoj i neprekidnoj pomoći. U pučkoj pobožnosti jedan je od najpopularnijih svetaca, smatran osobitim čudotvorcem koji pomaže pri ozdravljanju, udaji djevojaka, pronalaženju izgubljenih stvari i drugomu. Antunu pripadaju brojni svetački simboli, ponajprije ljiljan ili krin, zatim procvjetali križ, riba, knjiga i plamen.
Uz svetog Antuna Padovanskoga vežu se brojne legende, a posebice je poznata ònā koja kazuje da je, umjesto odmetnutim hereticima, koji su ga ignorirali, propovijedao ribama što su se mnoštveno okupile privučene svetčevim glasom. Sveti je Antun zaštitnik bolesnika, nemoćnih, djece, siromaha, mornara, putnika… Kada je riječ o Hrvatskoj, možemo reći da je po svoj prilici najpopularniji ili najomiljeniji svetac.
Katolički vjernički puk i ove je godine dostojno proslavio njegov spomendan, pri čemu vrijedi ponoviti da su mladi vjernici sedam dana prije spomendana u velikoj i nepreglednoj povorci sudjelovali u 8. Antunovskom hodu te su tako na najbolji način, hodočasteći svetom Antunu, posvjedočili živu Crkvu i nagovijestili Antunovo 13. lipnja.
