Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran – Zagreb
Blaženi Ivan Merz svoj je životni moto sažeo u tri riječi: žrtva, euharistija i apostolat. U te je tri riječi sažeo ideale na kojima je želio graditi svoj vjerski život – kazao je pomoćni zagrebački biskup Vlado Razum predvodeći jučer, na blagdan bl. Ivana Merza, svečano misno slavlje u zagrebačkom Španskom, Župi koja 10. svibnja proslavlja svoj naslovni blagdan.
Biskup Razum u propovijedi je podsjetio kako kršćanstvo u prvim vremenima nije nicalo iz dobrih obitelji, nego iz dobrih kršćanskih zajednica. Vrijeme u kojem živimo sliči tim prvim kršćanskim vremenima. Sve je više disfunkcionalnih obitelji, a ondje gdje bi se trebala živjeti vjera često se stvara hladno ozračje, bez topline i ljubavi. Često se doživljavaju hladnoća, podjele, napetosti i svađe. U tom vrtlogu grijeha život postaje težak i zato su važne zajednice. Važni su posrednici i svjedoci vjere – kazao je biskup. Ivan Merz – nastavio je – potpuno se posvetio, predao i posvjedočio. Ono što čovjek treba činiti na putu svojega odrastanja jest vlastito posvećenje. To nije sebičnost, nego produhovljenost života koji postaje poruka drugome. Ivan je to shvatio, Ivan je to živio, Ivan je to svjedočio. Na redu smo sada mi – dajte obrazloženje vjere i nade koju nosite u svome srcu – poručio je propovjednik.
Vrijedna duhovna ostavština bl. Ivana Merza svakako jest i obilježavanje Papinog dana u Hrvatskoj – od 1926. godine do danas. Na prvu obljetnicu izbora pape Lava XIV., 8. svibnja, u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na zagrebačkom Kaptolu, euharistijsko slavlje predvodio je pomoćni zagrebački biskup Vlado Razum – prenosi Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Biskup je u propovijedi podsjetio na samu narav Papine službe: služenje, naučavanje i učvršćivanje braće u vjeri. Papa je pozvan bdjeti nad istinom i cjelovitošću vjere, ali i biti glas čiste savjesti i čuvar ćudoređa. Svojom karizmom i proročkim glasom on naučava i prokazuje i onu tamnu stranu svijeta i vremena u kojem živi Crkva. Poziva na glas razuma i potiče na uspostavu pravednih odnosa u svijetu. Ne priklanja se moćnicima svijeta, a posebno su mu uvijek na srcu nezaštićeni, ugroženi, siromašni i oni koji su obespravljeni – poručio je među ostalim biskup Razum.
Riječki nadbiskup Mate Uzinić predvodio je jučer – na blagdan Gospe Trsatske, čuvarice grada Rijeke – euharistijsko slavlje na Trsatu – izvještava Riječka nadbiskupija.
Podsjetivši vjernike na smisao samog blagdana Gospe Trsatske, nadbiskup je podsjetio na legendu o čudotvornom dolasku nazaretske kućice 10. svibnja 1291. na trsatski brijeg, zajedno s Marijinim ukazanjem tadašnjem bolesnom župniku. Župnik je nakon ukazanja ozdravio, a Marija mu objavljuje kako je pristigla kuća vrlo značajna, jer je u njoj Riječ tijelom postala, začeo se Isus. Nakon sedam mjeseci tajanstvena kućica nestaje s Trsata kako bi se konačno zaustavila u Loretu. Papa Urban V. potom na Trsat šalje ikonu Majke Božje koju i danas častimo kao Majku Milosti i Majku od časne nazaretske kućice. Zato ovdje na Trsatu posebno osjećamo to da nismo siročad. Isus nas na križu podsjeća da nismo sami. Svojim učenicima daje svoju majku, a zapravo ju daje cijeloj Crkvi – poručio je riječki nadbiskup čestitajući ujedno Majčin dan svim majkama.
U župnoj crkvi u Klancu 9. svibnja svečano je proslavljen blagdan sv. Lujze de Marillac te je blagoslovljena Kuća dobrohotnosti, prva takva kuća na području Gospićko-senjske biskupije, namijenjena najpotrebitijima i osobama na rubu društva. Svečano misno slavlje je predslavio te potom novootvorenu kuću blagoslovio mjesni biskup Marko Medo – izvijestila je Gospićko-senjska biskupija.
Kuća dobrohotnosti namijenjena je onima koje je sv. Vinko Paulski nazivao „najzapuštenijima od zapuštenih“ – kazao je ovom prigodom biskup te upozorio kako možemo imati ustanove, projekte, planove i organizacije, a da u njima nema srca. Kuća dobrohotnosti nije samo zgrada niti samo prostor za smještaj, nego mjesto ljubavi, mjesto susreta s Kristom – dom u kojem se čovjeku vraća dostojanstvo – istaknuo je gospićko-senjski biskup.
Jezera na otoku Murteru bogatim su programom 9. i 10. svibnja obilježila 115. obljetnicu prvog spomena Jezerskog mornarskog bala, osnutka Družbe jezerskih mornara i 15. obljetnicu obnove zavjetne crkvice sv. Nikole iz 15. st. u uvali Murtar. U crkvici sv. Ivana u Jezerima, zavičajnoj zbirci, prikazana je pučka radionica KUD-a Koledišće, a na rivi je uprizoren Jezerski mornarski bal. U nedjelju je misnom slavlju u uvali Murtar, koje je pred drevnom crkvicom Sv. Nikole predvodio šibenski biskup emeritus Ante Ivas, u zajedništvu sa župnikom Tunom Jozićem, prethodila procesija sa svečevim kipom koji su iz jezerske župne crkve Gospe od Zdravlja do Obale sv. Ivana pratili pomorski časnici, ribari i mnoštvo mještana. Ganut okupljenim mnoštvom, mnogima u živopisnoj nošnji, biskup Ivas – koji more u srcu nosi – svoju je propovijed usredotočio na čovječnost, protumačivši što ona podrazumijeva i kako treba živjeti kao čovjek stvoren na sliku Božju. Progovorio je i o sv. Nikoli, svecu koji je na putu u Svetu Zemlju smirio oluju. Mornari i ribari štuju ga kao svoga zaštitnika, ali i zaštitnika mora od kojeg živimo i zato more trebamo poštivati, upravo kako Jezerani svojim druženjem poštuju i čuvaju tradiciju svojih predaka – zaključio je propovjednik.
