Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je svečano misno slavlje proslave župne svetkovine Marije Pomoćnice 24. svibnja u Župi Blažene Djevice Marije Pomoćnice na zagrebačkoj Knežiji, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Nadbiskup Kutleša u propovijedi se osvrnuo na slavlja dana, „dva velika otajstva koja se međusobno osvjetljuju: Duhove – rođendan Crkve – i Blaženu Djevicu Mariju“, istaknuvši važnost promatranja Duhova Marijinim očima i Marije u svjetlu Duhova, odnosno „razmišljati o događaju Duhova u povezanosti s Marijom: s onom koja je prva potpuno otvorila svoje srce Duhu Svetomu u Navještenju, s onom koja je stajala uz početke Crkve i s onom koja i danas ostaje Majka Crkve i Pomoćnica kršćana“.
„Marija je Pomoćnica misijske Crkve jer je ona prva misionarka. Njezin pohod Elizabeti jest 'prvo izlaženje', nošenje Krista drugoj obitelji, donošenje radosti, razlog za zahvalnu pjesmu i velikodušno služenje. Gdje god Crkva stvarno živi svoje poslanje, pronaći ćemo i trajan marijanski trag: krunicu u rukama, povjerenje u njezin zagovor, nasljedovanje njezine poniznosti“, rekao je nadbiskup u homiliji, pitajući: „Što sve ovo znači za nas okupljene na Duhove upravo u župi Marije Pomoćnice? Ponajprije znači da je ova župa pozvana biti „dvorana Duhova“ - mjesto molitve, zajedništva i otvorenosti Duhu. Crkva ne postoji radi sebe, nego radi naviještanja „velikih djela Božjih“ kako bi Bog bio proslavljen među narodima. Ako se Crkva zatvori u sebe, gubi razlog postojanja. Isto vrijedi i za župu: ako se sve svede na naše običaje, programe, udobnost, a izgubimo vanjski pogled - prema onima koji još ne poznaju Krista - tada gasimo oganj Duha Svetoga“.
Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić 23. svibnja zaredio je za prezbitere petoricu đakona predvodeći svečano euharistijsko slavlje u crkvi sv. Franje Asiškoga u Imotskom, izvijestila je Splitsko-makarska nadbiskupija. Nadbiskup Križić u homiliji je istaknuo kako svećenički poziv uvijek počinje Božjom inicijativom te podsjetio ređenike da ih je Krist pozvao i prije nego što su počeli razmišljati o svećeništvu.
Naglasio je kako svećeništvo nije zanimanje ni funkcija, nego pripadanje Kristu i trajna povezanost s njime kroz molitvu, euharistiju i razmatranje Božje riječi. Upozorio je kako bez toga svećenička služba može postati prazna aktivnost te poručio da samo onaj tko je s Kristom može druge voditi Kristu. „Ljudi će možda zaboraviti ono što ste im rekli u propovijedi, ali neće zaboraviti jeste li ih znali pažljivo saslušati, jeste li bili uz njih u njihovoj boli te jeste li prema njima bili ljubazni i susretljivi“, poručio je nadbiskup Križić.
Šezdesetak hodočasnika sudjelovalo je 23. svibnja na pješačkom hodočašću od gospićke katedrale Navještenja Blažene Djevice Marije do Jadovna, gdje je proslavljen blagdan Marije Pomoćnice, suzaštitnice župe Trnovac i zaštitnice mjesta Jadovno. Obilježena je i 100. obljetnica kapelice sv. Jakova apostola te 20. obljetnica smrti vlč. Josipa Kapša, izvijestio je Tiskovni ured Gospićko-senjske biskupije.
U homiliji misnoga slavlja biskup Marko Medo govorio je o životu vlč. Josipa Kapša, rođenoga u Gorencima kod Lukovdola, istaknuvši njegovu vjernost Bogu, Crkvi i hrvatskom narodu kroz teška vremena progona, zatvora i poratnih stradanja. Podsjetio je na to kako je nakon Bleiburga i Križnog puta preživio te kasnije bio osuđen u montiranom procesu i zatvoren u Lepoglavi i Staroj Gradiški. „To nisu samo biografski podaci. To su postaje jednoga križnog puta, rane jednoga života kroz koji su prošli vjernost, pobožnost i ljubav prema Bogu, Mariji, Crkvi i hrvatskom narodu“, poručio je biskup.
Dekretom Dikasterija za evangelizaciju naroda u Rimu od 4. svibnja 2026. mr. sc. s. Ivana Gelo, redovnica Družbe sestara Službenica Milosrđa, imenovana je nacionalnom ravnateljicom Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 15. lipnja 2026. do 14. lipnja 2031. godine. Imenovanje je uslijedilo nakon isteka petogodišnjega mandata dosadašnje nacionalne ravnateljice Papinskih misijskih djela s. Ivane Margarin, F.D.C., koja je tijekom svojega mandata izabrana za vrhovnu glavaricu Družbe Kćeri Božje ljubavi.
U sklopu Festivala knjige Matice hrvatske, 23. svibnja predstavljena je knjiga doc. dr. sc. Odilona-Gbènoukpoa Singboa, Bog moje radosti. Deset protuotrova namrgođenom kršćanstvu, u izdanju Kršćanske sadašnjosti i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Riječ je o knjizi duhovnih razmatranja u kojoj autor, spajajući osobna iskustva, svećeničku praksu, biblijsku mudrost i elemente afričke kulture iz koje potječe, promišlja o temeljnoj dimenziji kršćanske vjere – radosti.
Međunarodni znanstveni simpozij „Znanost i vjera u zdravstvu: prema cjelovitom pristupu“ održan je 21. i 22. svibnja u Rijeci, izvijestila je Riječka nadbiskupija na svojim mrežnim stranicama.
Skup je okupio stručnjake iz područja biomedicine, teologije, filozofije i društvenih znanosti s ciljem promišljanja suvremenih izazova zdravstvene skrbi i razvoja integrativnog pristupa bolesniku. Riječki nadbiskup Mate Uzinić podsjetio je na iskustvo pandemije, istaknuvši kako je ona razotkrila opasnost od razdvajanja znanosti i vjere.
Knjiga „Monsinjor Tadija Pranjić“, posvećena životu i djelovanju dugogodišnjega svećenika koji je svojim pastoralnim radom ostavio dubok trag u životu Crkve i društvene zajednice vinkovačkoga kraja, predstavljena je u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima 20. svibnja, prenio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije. Mons. Tadija Pranjić bio je župnik Župe sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima koji je preminuo 4. studenoga 2024. Govoreći o marnom svećeniku, nadbiskup Đuro Hranić je istaknuo kako ovakvi susreti potvrđuju da smrt ne može prekinuti povezanost, poštovanje i ljubav koju ljudi nose prema svojim pokojnicima.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je na izbornoj skupštini 21. svibnja izabrala nove redovite članove, dopisne članove i članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Novi redoviti član u Razredu za društvene znanosti je povjesničar i svećenik Vojnog ordinarijata prof. dr. sc. Marko Trogrlić, izvijestio je HAZU. Izborom don Marka Trogrlića prvi put je nakon 29 godina akademik postao jedan svećenik. Posljednji je bio povjesničar, dominikanac Franjo Šanjek koji je umro 2019.
