Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je 12. travnja svečano misno slavlje tijekom kojega je posvetio oltar i crkvu sv. Josipa Radnika u Zagrebu-Gajnice.
Nakon petodnevnog hodočašća u Boku kotorsku, „zaljev hrvatskih svetaca“, posljednjeg dana, 12. travnja, 150 riječkih hodočasnika misu je slavilo u svetištu BDM u Vepricu, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije.
Nadbiskup Mate Uzinić propovijed je posvetio svjedočenju vjere u suvremenom svijetu. Istaknuo je da ima sve više onih koji ne vjeruju te upozorio da su često za to odgovorni baš oni koji vjeruju, ali ne svjedoče vjerodostojno Kristovu poruku. „Ako ne prednjačimo u borbi za mir, slobodu, ljubav, praštanje, dobro, pomirenje, oprost, nego smo donositelji nekog drugog i suprotnog načina života i stila življenja, onda je to ono što s pravom sablažnjava druge. Tada se s pravom pitaju: ‘Ako je to vjera u Boga, zašto bih ja vjerovao?’“, poručio je nadbiskup u propovijedi. „Bog kojega nam je Isus objavio nije policajac koji gleda kako će nas uhvatiti u prekršaju nego milosrdni otac. On je pastir koji traži onu jednu izgubljenu ovcu“, pojasnio je.
Hodočasnici Riječke nadbiskupije pridružili su se 11. travnja molitvi za mir u konkatedrali sv. Petra u Baru.
Molitvu je predvodio nadbiskup Mate Uzinić u zajedništvu s mjesnim nadbiskupom Rrokom Gjonlleshajem i vjernicima Barske biskupije, izvijestili su iz Riječke nadbiskupije. Toga dana nadbiskup Uzinić pismom je pozvao vjernike Riječke nadbiskupije da se, prema svojim mogućnostima pridruže molitvi za mir.
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić pozvao je svećenike da organiziraju zajedničku molitvu u svojim župama u isto vrijeme kad se Bdjenje bude održavalo u bazilici sv. Petra, „kako bismo se kao Crkva ujedinili u vapaju za mirom“.
29. smotra izvornog pučkog crkvenog pjevanja Šibenske biskupije, pod nazivom „Puče moj“, održana je 11. travnja u Primoštenu, izvijestili su iz Šibenske biskupije. Sudjelovalo je petnaest skupina izvođača, uključujući župne zborove i pučke pjevače.
Šibenski biskup Tomislav Rogić izrazio je zahvalnost svima koji čuvaju vrijednu baštinu. S obzirom na to da je u 18 sati papa Lav XIV. u Rimu počeo molitvu krunice za mir u svijetu, biskup Rogić pozvao je nazočne u primoštenskoj crkvi da se u 18:20 uključe u taj svjetski molitveni lanac pa su sudionici izmolili deseticu krunice s nakanom za prestanak ratnih razaranja.
U projektu Hrvatskog Caritasa „Spasi kunu od propasti, daruj je za 1000 radosti!“ koji se provodio u sklopu nacionalnog programa „Za 1000 radosti“, prikupljeno je u kovanicama i novčanicama više od 4 milijuna kuna, izvijestio je 10. travnja Hrvatski Caritas. Nakon verifikacije u Hrvatskoj narodnoj banci sredstva su konvertirana u eure te su zaključno s 31. ožujka 2026. isplaćena Hrvatskom Caritasu u ukupnom iznosu od 541.639,85 eura. Prikupljena sredstva bit će usmjerena kao pomoć osobama i obiteljima u potrebi.
Na 58. obljetnicu smrti križevačkoga župnika Stjepana Kranjčića, 10. travnja u Križevcima misno slavlje u crkvi sv. Ane predvodio je crkveni povjesničar s KBF-a Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta u zajedništvu s domaćim župnikom Stjepanom Sovičekom. U propovijedi, tumačeći kako je Kranjčić „izgorio“ za svoju svetost, dr. Patafta podsjetio je na to da nema puno kauza za župnike jer se župnici doživljavaju svakodnevno, uobičajeno, a da ljudi često vole nešto posebno. „No, to ekstra dođe i prođe, a redoviti su župnici s nama od rođenja do smrti, u radosti, patnjama i grijehu. Mnogi su župnici bili svete osobe, iako pod pritiscima i velikim očekivanjima znaju biti i nervozni i neraspoloženi. Zato za župnike treba moliti jer bez njih sakramentalnoga života nema“, istaknuo je propovjednik, a prenijela IKA.
Dublji uzroci demografske krize u Hrvatskoj, kao i mogući putevi revitalizacije, tema su intervjua Glasa Koncila s akademikom Anđelkom Akrapom. „Oni koji ne podupiru nužnost politike demografske revitalizacije moraju shvatiti da čitavo društvo snosi posljedice demografske krize. Zato moramo o demografiji govoriti kao o problemu sviju“, upozorio je akademik Akrap. „Moćne i utjecajne svjetske organizacije i bogati pojedinci ulagali su golema financijska sredstva i provodili opsežnu propagandu u programe ograničavanja rađanja sterilizacijom i pobačajima. Bogati su se bojali za svoju dominaciju i bogatstvo. Na mjesto Boga i otvorenosti novorođenima stavljen je profit. I kako onda može opstati takva civilizacija?“, rekao je akademik Anđelko Akrap.
