Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Na 24. obljetnicu smrti Sluge Božjega kardinala Franje Kuharića, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je 11. ožujka euharistijsko slavlje u zagrebačkoj prvostolnici. „Njegov život i odlazak u vječnost možemo promatrati kao svojevrsni prag između kušnje i obećanja, kao trenutak s kojega se jasnije vidi put kojim smo prošli i smjer kojim trebamo ići. On je poput Mojsija vodio narod kroz pustinju komunističke ideologije, kroz oluje rata i kroz kušnje slobode neumorno ponavljajući riječi: 'poslušajte - da biste poživjeli.' Iz vremena nakon Domovinskog rata i stečene slobode, baštinimo njegovu jasnu poruku da nije pitanje hoće li Hrvatska opstati, nego hoće li živjeti kao narod s dušom, savješću i nadom.
Njegove su riječi: "Ako smo radosni zbog dolaska slobode, onda moramo mi vjernici, mi Crkva biti dostojni slobode." (Zavjetno hodočašće grada Zagreba u Mariju Bistricu, 9. srpnja 1990.). Sloboda je dar, ali i zadatak; milost, ali i odgovornost“, rekao je nadbiskup Kutleša u homiliji te nastavio kako „naše društvo danas više nije pod otvorenim ideološkim progonom. Ali njegovu već ranjenu savjest suptilnije pritišću relativizam, ravnodušnost, zanemarivanje istine naravnoga zakona i kultura zaborava Boga. Nismo izloženi otvorenim progonima sustava, nego napasti duhovne mlakosti. Koliko se puta i vjernik povuče, prešuti, ustručava se znaka križa na javnome mjestu ili se pak ustručava braniti nerođeni život, brak, čistoću, pravdu. Depopulacija, strah od budućnosti, pad povjerenja u institucije, sve to ima i duhovnu dimenziju. Narod koji izgubi povjerenje u Boga, polako gubi i povjerenje u život“.
Zagrebački je nadbiskup na 24. obljetnicu smrti kardinala Kuharića posvjedočio: „Sluga Božji kardinal Kuharić snažno je branio dostojanstvo svakoga čovjeka, govoreći da je čovjek uvijek cilj, nikada sredstvo. U tome je temelj kulture života: dijete u majčinoj utrobi, starac u domu, bolesnik u bolnici, osoba s invaliditetom, siromah na ulici, nitko od njih nije teret, nego osoba povjerena našoj ljubavi. Narod koji se prestane diviti životu slabi iznutra, koliko god imao vanjskih uspjeha. Jednako je presudno pitanje prenošenja vjere: djeca se ne odgajaju samo riječima, nego svjedočanstvom. Ako roditelji ne mole, djeca neće znati moliti. Ako roditelji ne opraštaju, djeca se neće naučiti milosrđu. Ako roditelji ne drže nedjelju svetom, ni djeca neće upoznati smisao i ljepotu bogoslužja“.
Požeški biskup emeritus Antun Škvorčević predvodio je misno slavlje u Pribiću, rodnoj župi Sluge Božjega. Pozvao je vjernike da zahvale kardinalu Kuhariću i zamole ga da "moli s nama, da moli za nas u vječnosti, da ne bismo bili izdajice Božje u Hrvatskoj, nego suradnici Božji za dobro čovjeka pa da bude velikih ljudi u Hrvatskoj, i to ljudi velikih po velikom duhu koji se ostvaruje i događa po Božjoj prisutnosti u nama i djelovanju u suradnji s Bogom."
Za pokojnog kardinala Kuharića, počasnog građanina Grada Požege, požeški biskup Ivo Martinović predvodio je misu u katedrali Svete Terezije.
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio je Dan fakulteta 11. ožujka svečanom sjednicom u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Nakon uvodne molitve i himne „Lijepa naša Domovino“, pozdrav je uputio dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mario Cifrak.
Veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša poručio je da „Katolički bogoslovni fakultet mora ostati mjesto integracije znanja. U svijetu specijalizacije znanosti, teologija je pozvana integrirati spoznaje vodeći dijalog s filozofijom, prirodnim, društvenim i drugim humanističkim znanostima kako bi razumu otvorila prostor prema onome ‘više’: prema pitanju zašto, a ne samo kako; prema pitanju smisla, a ne samo funkcije.“ Dodao je da je „naš zadatak, i u tome vidim ljepotu izazova koji stoji pred ovim fakultetom, suprotstaviti se i vjeri bez razuma i razumu bez Boga. Pozvani smo ponuditi sintezu, onu veliku katoličku sintezu koja je oblikovala našu civilizaciju i koja jedina ima snagu ponovno humanizirati našu fragmentiranu kulturu.“
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić i bihaćko-petrovački vladika Sergije susreli su se 7. ožujka u dvorani Nadbiskupskog doma u Zadru, izvijestila je Zadarska nadbiskupija.
Na susretu su bili protoprezbiter-stavrofor Marinko Radmilo, arhiđakon Nemanja Reljić i čuvar svetišta sv. Šime u Zadru don Damir Šehić. Vladika Sergije zahvalio je mons. Zgrabliću na srdačnom primanju i izrazio zahvalnost za mogućnost pohoda svetištu sv. Šime, rekavši kako je blagoslov da se mogao pokloniti pred tijelom, moćima sv. Šimuna Bogoprimca kojega se časti i na Istoku. Bihaćko-petrovački vladika je pohodio katedralu sv. Stošije i molio pred moćima ranokršćanske rimske mučenice iz vremena Dioklecijanovog progona. Posjetio je i Stalnu izložbu crkvene umjetnosti ‘Zlato i srebro Zadra’ te pravoslavnu crkvu sv. Ilije u Zadru.
Crkva Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu bit će proglašena manjom bazilikom u subotu, 14. ožujka, tijekom središnjega misnog slavlja koje će u 11 sati predvoditi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Kao uvod u svečanost, zagrebački pomoćni biskup Marko Kovač večeras slavi misu tijekom koje će blagosloviti „Sveta vrata“ Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa, djelo akademskog kipara Petra Dolića.
