Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
U organizaciji Vijeća europskih biskupskih konferencija i ove godine je pokrenuta inicijativa da se tijekom korizme svakodnevno u jednoj biskupskoj konferenciji slave mise za žrtve rata i „mir bez oružja i mir koji razoružava“ u Ukrajini, Svetoj zemlji i diljem svijeta. Misu u kapeli Hrvatske biskupske konferencije jutros je predvodio zagrebački pomoćni biskup Marko Kovač.
Tumačeći u homiliji ulomak prvog čitanja o kraljici Esteri koja moli pred Bogom dok je njezin narod na rubu uništenja, biskup je pojasnio da se u njezinoj molitvi može otkriti bezvremenski nacrt za svjetski mir; ne krhko primirje politike ili moći, nego duboki mir koji izvire iz molitve, posta, hrabrosti i pouzdanja u Božju providnost. Osvrnuvši se na naš svijet, naveo je da sukobi i ratovi bjesne u Ukrajini, na Bliskom istoku; prijete terorizam, relativizam i nihilizam. „Ipak, uz Esteru odjekuju i riječi sv. Franje: ‘Gospodine, učini me oruđem svoga mira. Gdje je mržnja, daj da sijem ljubav.’, istaknuo je, dodavši da mir započinje iznutra, u pomirenju s Bogom, a istina i mir su povezani; društva pomirena s Bogom poštuju dostojanstvo svake ljudske osobe, biraju istinu evanđelja i koriste „evanđeosko oruđe“ umjesto oružja nasilja. „Esterin post zaustavio je genocid; naše molitve mogu zaustaviti ratove“, poručio je biskup Kovač, a prenijela IKA.
Franjevački samostan sv. Frane u Zadru, zajedno sa sedam lokaliteta iz šest europskih država u zajedničkoj transnacionalnoj prijavi, dobitnik je Europske oznake za baštinu. Prijava Samostana sv. Frane, u čijoj je sakristiji 1358. potpisan Zadarski mir, proizišla je iz članstva Grada Zadra u Europskoj mreži mjesta mira od 2012. i suradnji s partnerima unutar mreže. Oznaka europske baštine, uspostavljena 2011. zajedničkom odlukom Europskog parlamenta i Europske komisije, ima za cilj razlikovati „mjesta koja simboliziraju važne faze u stvaranju današnje Europe i ulogu koju su odigrali u povijesti i kulturi Europe“, objavljeno je na mrežnoj stranici Grada Zadra.
Riječki nadbiskup Mate Uzinić predvodio je 24. veljače u katedrali sv. Vida u Rijeci Križni put u povodu 4. obljetnice početka rata u Ukrajini, izvijestila je Riječka nadbiskupija. Nazočile su ukrajinske izbjeglice, djelatnici i volonteri nadbiskupijskog Caritasa i drugi vjernici. Tekst Križnog puta napisala je ukrajinska izbjeglica Oleksandra Solodoka, a Molitvu Križnog puta organizirao je Caritas Riječke nadbiskupije.
„Bio je to čin solidarnosti sa svim žrtvama rata, ali i gesta ohrabrenja raseljenima koji danas žive na području Riječke nadbiskupije“, istaknuto je u priopćenju. Postaje su se molile naizmjence na hrvatskom i ukrajinskom jeziku. Nadbiskup Uzinić zahvalio je organizatorima i autorici teksta što su svima omogućili da na četvrtu obljetnicu napada Rusije na Ukrajinu budu „s Isusom pridruženi ukrajinskom narodu na njegovu putu križa“. Podsjetio je na to da križni put ukrajinskog naroda još traje te pozvao vjernike da budu poput Šimuna Cirenca, Veronike ili Marije — oni koji ostaju uz patnika.
Tijekom pastoralnog ciklusa „Obitelji osoba s invaliditetom u krilu Crkve“ (2023. – 2026.), koji provode Vijeće HBK-a za život i obitelj te Vijeće HBK-a za laike pri kojem djeluje Pododbor za osobe s invaliditetom, za ovogodišnju korizmu vjernicima su na raspolaganje stavljeni križni putovi čiji su autori osobe s invaliditetom. Ovim se inicijativama želi potaknuti njihovo aktivno sudjelovanje u životu crkvenih zajednica te istaknuti duhovni i kreativni doprinos koji mogu dati Crkvi i društvu, izvijestio je Ured za život i obitelj HBK-a.
U izdanju Kršćanske sadašnjosti objavljen je hrvatski prijevod dokumenta „Antiqua et nova. Nota o odnosu između umjetne i ljudske inteligencije“ Dikasterija za nauk vjere i Dikasterija za kulturu i obrazovanje. Dokument ističe da umjetna inteligencija nije umjetni oblik ljudske inteligencije, nego jedan od njezinih proizvoda te iz antropološke i etičke perspektive razmatra izazove i mogućnosti tehnološkog razvoja. Posebna se pozornost posvećuje područjima obrazovanja, gospodarstva, rada, zdravstva, društvenih i međunarodnih odnosa, kao i kontekstu ratova. Crkva pritom poziva na etičko razlučivanje i odgovornu uporabu umjetne inteligencije kako bi ona bila u službi čovjeka, štitila ljudsko dostojanstvo te promicala pravednost i opće dobro.
„Kršćanska sadašnjost“ objavila je i hrvatski prijevod apostolskog pisma „In unitate fidei“ pape Lava XIV., dokumenta kojim se obilježava 1700. obljetnica Prvoga nicejskog koncila održanog 325. godine u Niceji. Riječ je o važnom tekstu učiteljstva koji vjernike poziva na obnovljeno razumijevanje i življenje vjere sadržane u Nicejskom vjerovanju, jednom od temeljnih ispovjednih tekstova kršćanstva.
A u suizdanju KS-a i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavljena je knjiga izv. prof. dr. sc. Nedjeljke s. Valerije Kovač "Vjera u svjetlu razuma i snazi nade. Trajne teološke perspektive Josepha Ratzingera/Benedikta XVI.". Poglavlja na 309 stranica obuhvaćaju temeljna područja Ratzingerove teologije: narav i poslanje teologije, odnos vjere i razuma, razumijevanje Boga, objavu i povijest, recepciju Drugoga vatikanskog koncila, mariologiju, teološku antropologiju i eshatološku nadu. Djelo s. Valerije Kovač predstavlja vrijedan doprinos hrvatskoj teološkoj literaturi, ali i relevantan prinos međunarodnom proučavanju teologije Josepha Ratzingera/Benedikta XVI.
