Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Povodom 800. obljetnice smrti sv. Franje Asiškoga, u Šibenskoj je biskupiji 21. veljače svečano otvorena Godina sv. Franje. Uz redovnice i redovnike franjevačkih zajednica, članove Franjevačkog svjetovnog reda, Franjevačke mladeži i druge vjernike laike, u molitvenom hodu sudjelovali su šibenski biskup Tomislav Rogić te dijecezanski svećenici.
„Sv. Nikola Tavelić, posebno povezan sa samostanom sv. Frane; sluga Božji o. Ante Antić, povezan sa svojim matičnim samostanom i crkvom sv. Lovre u kojoj je primio svećenički red; kao i službenica Božja majka Klara Žižić koja počiva u ovoj crkvi i moli za svoju Družbu u Ulici koja nosi njezino ime, svojim su svetačkim životom dali pečat Šibenskoj biskupiji i Katoličkoj Crkvi u hrvatskome narodu“, rekao je u homiliji upravitelj samostana i crkve sv. Lovre fra Josip Klarić.
Premijera dokumentarnog filma „Tiha moć“, redatelja Jakova Sedlara, o životu i djelovanju nadbiskupa Nikole Eterovića održana je 19. veljače u zagrebačkom kinu Cinestar u Branimir mingle mallu, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Film u trajanju od 80 minuta kroz osobnu i povijesnu perspektivu prikazuje važnost duhovne snage, služenja i predanosti nadbiskupa Eterovića, s naglaskom na njegov doprinos diplomaciji Svete Stolice te s osvrtom i na međunarodno priznanje Hrvatske.
U svojoj zahvali nadbiskup Eterović je istaknuo kako je „po savjesti uvijek radio želeći najbolje Crkvi, a i mom hrvatskom narodu, kao i drugim narodima svijeta.“ Dodao je kako bi mu bilo drago da ovo bude „poticaj mladima da služe Bogu, Crkvi i narodu velikodušno, punim srcem, bez interesa, da ne budu skloni kratkim putovima, krivim stazama, nego da se, uz ozbiljan rad, uz čestito i pošteno zalaganje na svakom području djelovanja, žrtvuju za osobni boljitak, boljitak obitelji, narodne zajednice i cijelog svijeta.“ Premijeri su nazočili zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij Giorgio Lingua, zagrebački pomoćni biskupi Marko Kovač i Vlado Razum, izaslanik predsjednika Vlade RH Mate Granić te drugi visoki uzvanici i gosti.
Sporazum o suradnji između Hrvatske biskupske konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje potpisan je 19. veljače u prostorijama HBK-a, a potpisnici su generalni tajnik HBK-a doc. dr. sc. Krunoslav Novak i ravnateljica Agencije mr. sc. Katarina Milković, izvijestio je Nacionalni ured HBK-a za katoličke škole. Sporazumom je osigurano sustavno i kvalitetno stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika u katoličkim dječjim vrtićima, katoličkim školama i katoličkim učeničkim domovima u skladu s važećim zakonskim propisima i specifičnostima katoličkog odgojno-obrazovnog sustava, a radi unaprjeđenja kvalitete odgojno-obrazovnog rada i profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih radnika u katoličkom odgojno-obrazovnom sustavu.
U Zagrebu su 19. veljače prof. dr. sc. Vladimir Dugalić i prof. dr. sc. Dubravka Hrabar predstavili Izjavu Komisije Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“ „Zamjensko (surogatno) majčinstvo ozbiljno narušava neotuđivo dostojanstvo djeteta i majke“. „Ovom Izjavom želimo: razjasniti stav Katoličke Crkve o zamjenskom majčinstvu, upozoriti na pravne i etičke posljedice novijih sudskih odluka u Republici Hrvatskoj te dati doprinos javnoj raspravi s ciljem zaštite djece i žena“. „Crkveni dokumenti“, navodi se u Izjavi, „govore o nemoralnosti tehnika koje uzrokuju odvajanje roditelja od djeteta u bio-tehnološkom smislu začeća te ističu da tehnike koje uzrokuju odvajanje roditelja, zahvatom strane osobe u ženidbeni par teško su nemoralne. Te tehnike vrijeđaju pravo djeteta da bude rođeno od oca i majke koje poznaje i koji su među sobom vezani ženidbom. One su izdaja isključivog prava supružnika da postanu otac i majka samo jedno pomoću drugoga“. „Nadamo se da će sve mjerodavne institucije hrvatskoga društva odgovorno preispitati svoje odluke i učiniti sve da se u našem pravnom poretku dosljedno zaštiti neotuđivo ljudsko dostojanstvo djeteta i majke. S osobitom blizinom mislimo na bračne parove koji trpe zbog neplodnosti. Nakon što su iscrpili moralno dopuštene medicinske mogućnosti, ohrabrujemo ih da svoju patnju sjedine s Kristovim Križem i otvore se velikodušnosti usvajanja ili drugim oblicima brige za napuštenu djecu, kako to predlaže i Katekizam Katoličke Crkve" (usp. Katekizam Katoličke Crkve, 2379).
Knjiga Matije Štahana „Izvod iz kršćanstva. Kako vjerovati u 21. stoljeću?“ predstavljena je 19. veljače u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, izvijestili su iz Kršćanske sadašnjosti.
O knjizi su govorili prodekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Dan Đaković i doc. dr. sc. Damir Šehić s Teološko-katehetskoga odjela Sveučilišta u Zadru. Dr. Šehić, koji je za knjigu napisao i predgovor, naglasio je: „Knjiga je skup refleksija književnog komparatista, katoličkog laika, intelektualca. Ono što mi je osobno važno jest da sam u ovoj knjizi osjetio onu filozofsku preciznost, teološku odvažnost, kulturnu pronicljivost i moralnu svijest – sve na jednom mjestu“. „Štahana vidim kao autora koji brani zdravi razum. U toj ulozi uživa i poštovanje neistomišljenika, što je osobito značajno. Osobito za mlade ljude, u vremenu vrijeđanja zdravog razuma i s druge strane iskustva teških životnih situacija, katkad ne znamo što da mislimo“, rekao je predstavljač dr. Đaković.
Misa zadušnica i sprovodni obredi za umirovljenog svećenika Freiburške nadbiskupije rodom iz Župe sv. Jurja mučenika u Gornjoj Stubici vlč. Stjepana Lukeca, koji je preminuo u 72. godini, slavljeni su 20. veljače u kapeli sv. Marije u Dubovcu, objavljeno je na mrežnoj stranici Zagrebačke nadbiskupije. U propovijedi je biskup Marko Kovač podsjetio na životni put pokojnog vlč. Lukeca, istaknuvši kako je njegov svećenički poziv sazrijevao u obitelji i sredini prožetoj vjerom, gdje je Bog bio prisutan u svakodnevnom životu. Naglasio je kako je kroz svećeničko djelovanje nastojao usaditi u srca ljudi poruku evanđelja, potičući vjernike da prodube svoj odnos s Gospodinom i žive vjeru u konkretnosti svakodnevice.
