Župnik u Nuuku na Grenlandu: „Naš dom nije na prodaju“
Grenland je naš dom i želimo sami odlučivati o njegovoj budućnosti. O toj tihoj odlučnosti koja prožima zaleđene ulice Nuuka, glavnog grada Grenlanda s 20 tisuća stanovnika, govorio je u razgovoru za vatikanske medije otac Tomaž Majcen, slovenski svećenik Reda manje braće konventualaca, koji je već oko dvije i pol godine u Nuuku župnik crkve Krista Kralja, jedine župe latinskog obreda na tom najvećem otoku na svijetu.
Narod bogate povijesti i kulture
Periferna zemlja sa svega 56 tisuća stanovnika danas je postala središte globalnih geopolitičkih nadmetanja oko rijetkih zemnih metala i energetskih resursa. Atmosfera u Nuuku naizgled je mirna, ali u nutrini ljudi vrlo intenzivna – rekao je otac Tomaž koji je od 2023. preuzeo pastoralnu skrb za katoličku zajednicu arktičkog otoka. To su ljudi koji imaju sklonost promatrati, slušati i duboko razmišljati prije nego što nešto kažu. Međutim, posljednjih mjeseci osjetio sam određenu nelagodu u svakodnevnom životu. O globalnoj politici govori se više nego prije: u trgovinama, u kafićima, pa čak i nakon vjerskih obreda – istaknuo je slovenski svećenik – Mnogi se ljudi osjećaju više povrijeđeno nego ljutito slušajući kako američki predsjednik Donald Trump govori o Grenlandu u terminima strateških interesa ili vlasništva. To dotiče njihovo dostojanstvo jer Grenlanđani ne žele biti viđeni kao ‘teritorij’ ili ‘rješenje’ za tuđe probleme. Žele da ih se prepoznaje kao narod koji ima svoju povijest, jezik, kulturu i vjeru – napomenuo je otac Tomaž. Također, smatra da strah nije prevladavajući osjećaj, ali postoji snažna svijest da moćni i daleki glasovi govore o Grenlandu, a da ga zapravo ni ne poznaju. To stvara osjećaj ranjivosti, ali i jedinstva – istaknuo je redovnik.
Mala, ali živa katolička zajednica
To jedinstvo nalazi snagu i temelj u vjerskim zajednicama. Oko 90 posto Grenlanđana pripada Evangeličkoj luteranskoj Crkvi, duboko ukorijenjenoj u povijesti i identitetu naroda. Katolici su tek vrlo mala manjina: u Nuuku ima oko 500 katolika, dok ih je u cijelome Grenlandu oko 800, podrijetlom iz različitih zemalja, različitih jezika i povijesti. Mnogi dolaze s Filipina i iz Europe. Naša je župa mala, ali vrlo živa - istaknuo je otac Tomaž.
Crkva na Grenlandu, iako brojčano malena, ima važnu ulogu u podsjećanju da jedna zemlja nije nikada samo zemlja. Ona je uvijek povezana s ljudima, uspomenama, precima i budućim naraštajima – napomenuo je župnik u Nuuku. Crkve na Grenlandu – istaknuo je nadalje – pružaju nešto tiho, ali snažno: molitvu, prisutnost, slušanje i moralni temelj. Kada govorimo o stvorenju kao Božjem daru i o ljudskom dostojanstvu, već time vrlo snažno progovaramo protiv svođenja Grenlanda na strateški objekt. On ne smije postati šahovska ploča za globalne interese – upozorio je slovenski redovnik.
Pitanje dostojanstva
Sadašnji kontekst mogao bi dodatno ojačati želju Grenlanđana za neovisnošću. Ljudi su realistični — primijetio je otac Tomaž— znaju da neovisnost nije samo san, nego i velika odgovornost. Gospodarska pitanja, obrazovanje, zdravstvena skrb - sve je važno. Ono što najčešće čujem nije ‘želimo odmah prekinuti veze’, nego najprije ‘želimo rasti iznutra’. U svakom je slučaju vrlo jasno da Grenlanđani ne žele zamijeniti jedan oblik ovisnosti drugim. Ideja da budu apsorbirani ili podvrgnuti nekoj drugoj sili uvelike se odbacuje, a neovisnost je za mnoge pitanje dostojanstva, kulturnog opstanka i samopoštovanja – objasnio je svećenik.
Mir među ledom
Sve to neizbježno ponovno dovodi do klimatskih promjena. Ovdje to nije teorija – rekao je župnik iz Nuuka - nego nešto što se vidi vlastitim očima. Struktura leda se mijenja, godišnja doba se mijenjaju, a lovci govore o tome kako se priroda više ne ponaša kao nekada. Život okružen ledom potiče na uklanjanje svega suvišnoga. Kao svećenik često osjećam da me sama zemlja uči molitvi – istaknuo je otac Tomaž - Tišina, prostranstvo, krhkost - sve to poziva na poniznost. Očuvanje okoliša Grenlanda mora započeti poštovanjem: poštovanjem prema prirodi, prema domorodačkom znanju i prema budućim naraštajima. Moramo ponovno spoznati da stvoreni svijet nije naš da ga iskorištavamo, nego da se o njemu brinemo. Političke i gospodarske odluke moraju se donositi polako i promišljeno, moraju biti ukorijenjene u dugoročnu odgovornost, a ne u kratkoročnu dobit, jer jednom kada uništimo ovu zemlju, ne možemo je tako lako obnoviti – zaključio je slovenski redovnik.
(Vatican News - vp; md)
