Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu bit će uzdignuto na čast manje bazilike, obznanio je 21. siječnja rektor mons. Antun Sente na misnom slavlju koje je na prvu srijedu Velike pobožnosti ususret blagdanu zaštitnika Hrvatske predvodio porečki i pulski biskup Ivan Štironja.
Danas je u Zagrebu zaključen 66. teološko-pastoralni tjedan kojemu je tema bila „Suvremeni čovjek pred ponudom spasenja“. Prvoga dana u pozdravnom govoru Veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša je istaknuo kako sam naslov pokazuje da se ne radi o apstraktnom teološkom pitanju, nego o temi koja dotiče samo srce današnje ljudske egzistencije i samo središte crkvenoga navještaja.
Suvremeni čovjek, izložen ubrzanom tehnološkom razvoju i pluralizmu svjetonazora, te obilježen dubokim egzistencijalnim nemirom, ne prestaje postavljati pitanja o smislu, slobodi, patnji i smrti. U tome kontekstu Crkva ne može niti smije nuditi tek jednu od mnogih životnih opcija, nego je pozvana svjedočiti ono što joj je povjereno kao radosna vijest: da je, naime, Bog u Isusu Kristu dao konačan i spasonosan odgovor na ljudsku čežnju za puninom života. U vremenu u kojemu se pojam spasenja često relativizira, psihologizira ili svodi na čisto imanentne kategorije osobnoga uspjeha i dobrobiti, Crkva ima odgovornost jasno i ponizno ispovjediti svoju vjeru“, rekao je nadbiskup, dodajući: „Suvremeni čovjek stoji pred mnogim 'ponudama spasenja': tehničkim napretkom bez etičkog uporišta, individualizmom bez zajedništva, duhovnostima bez utjelovljenja i milosti“.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua je naglasio da živimo u vremenu zapanjujućeg ubrzanja života i snažnih proturječja. „Današnji muškarci i žene, uronjeni u neprekidan tok podražaja i informacija, ipak u srcu čuvaju temeljna pitanja svih vremena: o smislu života, o smjeru hoda, o mogućnosti spasenja koje nije iluzorno ili prolazno“, rekao je.
Prorektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić istaknuo da tema Tjedna ne pripada samo jednoj znanstvenoj disciplini, nego otvara prostor susreta, međusobnog nadopunjavanja, filozofije, biblijske teologije, patristike, fundamentalne i dogmatske teologije, pastoralne i duhovne teologije, ali i ekumenske teologije, sociologije te jezičnih znanosti.
Brzojav papi Lavu XIV. pročitao je dr. sc. Milan Dančuo u kojem stoji da sudionici 66. TPT-a žele posvjedočiti da „kršćansko spasenje nije plod ljudske samodostatnosti, nego besplatni dar Božje ljubavi, objavljen i darovan u Kristu koji preobražava čovjeka u njegovoj nutrini te se nužno očituje u odnosima, društvu i odgovornosti za stvoreni svijet“.
Otvarajući Tjedan, dekan KBF-a Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. fra Mario Cifrak naglasio je da je „Crkva prostor koji Krist nudi u povijesti gdje ga možemo susresti, jer joj je on povjerio svoju riječ, krst po kojem postajemo djeca Božja, svoje Tijelo i svoju Krv, milost opraštanja grijeha, osobito u sakramentu pomirenja, iskustvo zajedništva koje je odraz otajstva samog Presvetog Trojstva, snagu Duha Svetoga koji rađa ljubav prema svima“. Dodao je: „Moramo stoga stvoriti gostoljubive zajednice u kojima će svi marginalizirani naći svoj dom, konkretna iskustva zajedništva koja će neodoljivom snagom ljubavi – ‘Vidi kako se ljube!’ (Tertulijan, Apologija, 39, 7) – privući razočarani pogled suvremenog čovječanstva, istaknuo je dekan Cifrak. U tri dana održano je 11 predavanja popraćenih raspravama.
U Zagrebu je 20. siječnja pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše održano izvanredno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, priopćilo je Tajništvo HBK-a. U vremenu dubokih antropoloških i civilizacijskih prijepora predsjednik HBK je podsjetio na učiteljski glas pape Lava XIV. koji je u nedavnom govoru diplomatskom zboru akreditiranom pri Svetoj Stolici dao snažnu i proročku dijagnozu stanja suvremenoga svijeta te ponudio antropološki i moralni kompas za naše vrijeme. Zaključio je kako su biskupi pozvani, u duhu učiteljstva pape Lava XIV. s još većom jasnoćom i razboritošću promicati, tumačiti i razjašnjavati nauk Crkve te vjernicima, ali i cjelokupnomu društvu, pokazivati pravi smjer u vremenu obilježenom pomutnjom pojmova i nesigurnošću vrednota.
Biskupi su dali pozitivno mišljenje o prikladnosti pokretanja postupka beatifikacije i kanonizacije svećenika Martina Bubnja, jednog od prvaka Katoličkog pokreta na Sušaku, te skupine od petnaest svećenika i pet vjernika laika, koji su u teškim povijesnim okolnostima podnijeli mučeništvo kao svjedoci vjere od strane komunističkog režima. Na zasjedanju se raspravljalo i o korištenju suvremenih informatičkih rješenja u vođenju župne administracije, s ciljem unaprjeđenja pastoralnog djelovanja i učinkovitijeg upravljanja povjerenim dobrima. Nadbiskup Zdenko Križić ponovno je izabran za člana Stalnoga vijeća HBK-a. Obnovljeni su mandati predsjedniku Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskupu Đuri Hraniću, predsjedniku Odbora za migrante biskupu Boži Radošu, te pročelniku Hrvatskoga instituta za liturgijski pastoral preč. Mariju Kopjaru, prenijela je IKA.
Proglasom svekolikom puku Grada, Dubrovačke biskupije, domovine, svijeta i štovateljima sv. Vlaha, ovogodišnji festanjuli kapetan Maro Čoić i zanatlija Niko Prokurica najavljuju Festu sv. Vlaha i pozivaju Parčeve štovatelje na proslavu. „Unatoč izazovnim vremenima u kojima svijet današnjice živi, na radost svakog dubrovačkog čovjeka i ljudi dobre volje, na poseban način ćemo obilježiti i tisućitu obljetnicu dolaska relikvije glave sv. Vlaha u Grad – dragocjenog svjedočanstva žive pobožnosti i neprekinute veze našega naroda sa svojim nebeskim zaštitnikom. Taj sveti znak Božje providnosti nadahnjuje naše živote i obvezuje nas na vjernost Bogu i ljubav prema bližnjemu svom“, piše uz ostalo u Proglasu kojeg supotpisuju rektor crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan i dubrovački biskup Roko Glasnović.
