Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Svečanost otvaranja redovite jubilejske godine za Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu i prvu srijedu Velike pobožnosti svetom Josipu u njegovu nacionalnom svetištu, 15. siječnja predvodio je gospićko-senjski biskup Marko Medo.
„Koje li simbolike i duhovne poruke večeras? Slučajno ili ne, iako mi je teško povjerovati u ovu slučajnost da danas na dan međunarodnog priznanja Hrvatske pada pobožnost prve srijede posvećene svetom Josipu. Više želim vjerovati u ono što nam naš nebeski zaštitnik večeras želi poručiti“, rekao je u homiliji biskup Medo, nastavivši: „jedna od mnogih poruka za naš život je i ova – naučiti od svetog Josipa sposobnost oslanjanja našeg života na Boga kako bi bili sposobni prepoznati bližnjega u potrebi. Vidimo kako svijet bez Boga i protiv Boga nije donio mirniji, slobodniji i sretniji svijet, nego svijet koji je porobljen i zarobljen. Donio je iskustvo praznine, nezadovoljstva i očaja“. Propovjednik je upitao: „jesmo li tako brzo zaboravili na Boga i sve ostalo što nas je snašlo, žrtvu naših branitelja, stradanja, svu nemoć našega naroda? Jesmo li zaboravili onaj žar devedesetih i zajedništvo, pune crkve, cjelonoćna bdijenja“?
Zadar je 15. siječnja proslavio svetu Stošiju, zaštitnicu Zadarske nadbiskupije i naslovnicu zadarske katedrale. Svečano prijepodnevno misno slavlje je predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
U duhu gesla Jubilejske godine, ‘Hodočasnici nade’ i slavlje blagdana sv. Stošije „našu nadu usmjerava prema Bogu koji je njezin izvor, cilj i ispunjenje“, poručio je predvoditelj slavlja, rekavši da se „naša nada, u koju je utisnuto mnoštvo plemenitih čežnji srca, utvrđuje, čisti i posvećuje euharistijskim slavljem“. „Kao `hodočasnici nade`, na putu života, naš pogled vjere usmjeravamo prema naprijed, prema budućnosti, prema onom za čim čezne naša nada, prema konačnom cilju života. U tom pogledu vjere susrećemo i naše drage koji su nam prethodili u životu i prenijeli svjedočanstvo vjere“, riječi su zadarskog nadbiskupa. Večernje misno slavlje u katedrali je predvodio dubrovački biskup Roko Glasnović.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup metropolit Dražen Kutleša uputio je 13. siječnja čestitku Zoranu Milanoviću na ponovnom izboru za predsjednika Republike Hrvatske.
Na početku drugog predsjedničkog mandata želim da u njega zakoračite s obnovljenom snagom koristeći svoje dosadašnje iskustvo za donošenje mudrih i pravednih odluka na dobrobit hrvatskog naroda. Današnji svijet, obilježen složenim geopolitičkim, gospodarskim i društvenim dinamikama, postavlja pred Republiku Hrvatsku niz posebnih izazova. Upravo u takvom kontekstu, vjerodostojna politika trebala bi služiti kao orijentir usmjeravajući prema putu istine, pravednosti i općeg dobra. Svi smo pozvani živjeti kao dostojni građani svjedočeći poštenje u svakodnevnom životu te zahtijevajući od svojih političkih vođa osobni integritet i odgovornu javnu politiku. Svjesni smo da svaki pojedinac pridonosi oblikovanju duha svoje domovine te sudjeluje u određivanju smjera kojim će ona koračati u budućnosti. Biti dobar državnik ozbiljna je i zahtjevna zadaća koja traži razvijanje karaktera spremnog reći „da” onome što koristi našoj domovini i „ne” onome što joj šteti. Potrebna je i mudrost da bismo prepoznali razliku između dobra i zla te odabrali ispravan put, stoji uz ostalo u čestitci predsjednika HBK predsjedniku Milanoviću.
Egzorcizam, trajni đakonat te obredna raznolikost u Crkvi bile su teme 62. sjednice biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine održane 13. siječnja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu, pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa metropolita Dražena Kutleše, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Glede postupaka razlučivanja i odlučivanja o potrebi egzorcizma nadbiskup je naglasio duhovnu borbu u kojoj se ne smije previdjeti prisutnost Zloga, ali se treba još više oslanjati na pouzdanje u Gospodina i na djelovanje milosti, u svemu se držeći crkvenih smjernica, kako bi se pomoglo vjernicima i svima koji su uključeni u predviđeni proces oslobađanja. Što se tiče točke o trajnome đakonatu, nadbiskup je pozornost usmjerio na obogaćivanje pastoralnoga djelovanja, na cjelovitu formaciju, na evangelizaciju i svjedočenje te osobito na skladno povezivanje obiteljskoga života i đakonske službe. Treću temu koja se odnosi na obrednu raznolikost u Crkvi mons. Kutleša vidi kao bogatu baštinu koju treba očuvati u posebnosti identiteta, pazeći na usklađenost s crkvenim odredbama, a sve u duhu molitve i službi zajedništva.
Uoči Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana požeški biskup Ivo Martinović primio je 13. siječnja u Biskupskom domu u Požegi pakračko-slavonskog episkopa Jovana Ćulibrka.
Razgovarali su o više pitanja kršćanskog djelovanja u sadašnjim okolnostima, napose o važnosti vjeronauka u školi. S obzirom na crkveno-društvena pitanja biskup i episkop su se složili oko potrebe da dvije Crkve nastoje u današnjem vremenu promicati zajedničke evanđeoske vrijednosti. Dogovorili su se da središnji molitveni susret Požeške biskupije prigodom Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana od 18. do 25. siječnja pod biblijskim geslom: „Vjeruješ li ovo?“ bude u četvrtak, 24. siječnja u 19 sati u požeškoj crkvi sv. Lovre.
Sutra će u Stojdragi biti pokopan grkokatolički svećenik, protojerej stavrofor o. Milan (Mile) Vranešić koji je preminuo u 74. godini. Djelovao je u pastoralu Križevačke eparhije na području Žumberka i Slovenije. Župnikovao je u Mrzlom Polju, Pećnom, Karlovcu, Dragi, Metliki, Grabaru, Stojdragi i Samoboru. Obavljao je i službu dekana (protoprezbitera) Žumberačkog vikarijata te je više godina bio žumberački biskupski vikar (sinđel). Bio je član brojnih vijeća Križevačke eparhije, a u jednom mandatu duhovnik Grkokatoličkog sjemeništa. Inicirao je osnivanje Žumberačkog uskočkog muzeja u Stojdragi. Njegov pastoralni i svećenički rad obuhvaćao je i obnovu brojnih crkava, kapelica, cesta, zgrada i spomenika u Žumberku, s ciljem očuvanja grkokatoličke zajednice Žumberka, poboljšanja života lokalnog stanovništva i sprječavanja iseljavanja. Zahvaljujući njegovu zauzimanju otkopani su ostatci drevne crkve sv. Ilije na sv. Geri gdje je on godinama organizirao zimska i ljetna hodočašća.
